- Tekst opisuje društvenu strukturu i stanovništvo Bosne u to vrijeme, uključujući klasifikaciju Bošnjaka na Turke (muslimane), pravoslavne i katolike.
- Navode se podaci o broju stanovnika za različite konfesije, kao i administrativna podjela na sandžake i kaze nakon uvođenja tanzimata.
- Tekst je istorijski dokument koji pruža uvid u demografske i političke prilike u Bosni sredinom 19. vijeka
Mnogo se više Bosnom okoristio; Dalmacia i vojnička Hrvatska imale bi dovoljno hrane i drugih potrebitih stvari; a zemljopisac imao bi stogod više o bosanskoj radnji i trgovini spomenuti, nego što sad ima.
Narod u Bosni je jedan, i to slavjanski, narječja ilirskoga, ono malo Ciganah i Jahudijah izvadivši. Turski govore činovnici osmanlije, i Bošnjaci Turci, koji su ga u medrezah naučili. Ostali bosanski Turci govore kako po selih tako i po varoših ilirskim jezikom, koga oni „bošnjačkim“, a Hristjani „bosanskim“ zovu. U cijeloj Bosni biti će od prilike 1,090.000 dušah; medju kojimi do 6.000 Ciganah i 2.500 Čifutah; ostali su Slavjani.
Vjerozakon Bošnjake dijeli:
u Turke iliti pravovjerne Muslomane, kako oni sebe rado imenuju. Oni su stare i nove bosanske poturice, od kojih jedni su bezi (plemići), a drugi neplemići; i ovi posljednji oli su težaci, majstori, oli trgovci. Proste Turke seljake gospoda zovu porugljivim imenom balia i ćoso. Broj Muhamedanacah iznosi do 384.000;U Krstjane katolike. Ovi imaju tri namjestničtva apostolska: bosanski, mostarski i trebinjski. Broj katolikah iznosi 168.789 dušah.
U Hristjane, istočnoga vjeroizpovjedanja, koji sebe pravoslavnimi nazivaju. Ovi imadu tri episkopa metropolite: u Sarajevu, Mostaru i Zvorniku; bit će ih do 540.000 dušah.
Dieljenje.
Po uvedenom tanzimatu g. 1851. Bosna je podieljena u sliedećih 7 livah ili sandžakah: sarajevski, travnički, banjalučki, tuzlanski, bihaćki, novopazarski i mostarski. Sandžaci ovi podieljeni su u kazaze ili nahie.
U kazazih policajnu vlast izvršuju mudiri, ili muselimi, a sudbenu kadie i muftie s medžlizom t. j. savjetom. U livah zapoviedaju kajmakami ili namjestnici s medžlizom. Mudiri su podložni i odgovorni kajmakamom; a ovi opet veziru, koi sjedi u Sarajevu, gdje je zajedno i medžliz za cielu Bosnu, u kom kad se šta nemože opraviti, prizivlje se na carigradski u tom poslu dotični medžliz.
