Takvi obredi sve su rjeđi u većinski muslimanskom Kosovu gdje se takozvani „tajni hrišćani” ili „Laramani” (što na albanskom znači dvolični) odlučuju otvoreno vratiti vjeri svojih predaka, konvertiranih prije nekoliko vijekova pod osmanskom vladavinom.
„Krstim te u ime Oca, Sina i Duha svetoga, Amen”, izgovarao je sveštenik Fran Kolaj pri pokrštavanju 38 novih hrišćana, starih između sedam i 55 godina.
„Dobro došli u Crkvu!”.
Lirije Gashi, 24-godišnja medicinska sestra koja se upravo krstila, za agenciju France Presse rekla je da se „uvijek osjećala pripadnicom hrišćanske vjere”.
„Ova ceremonija kulminacija je mog duhovnog putovanja”.
Prema službenim statistikama oko 93,5 posto kosovskog stanovništva koje broji 1,7 miliona ljudi su muslimani. Manje od dva posto su katolici, dok je oko 5% pravoslavnih.
Franjo bi „učinio isto”
Iako još uvijek ne postoje službene brojke, Kolaj vjeruje da se u njegovoj crkvi svetog Abrahama koja nadgleda dolinu Lapušnik od jednostranog proglašenja nezavisnosti od Srbije 2008. konvertiralo više od tri hiljade ljudi.
Prije prihvaćanja hrišćanstva novi vjernici pripremaju se učenjem molitvi, obreda i temeljnih principa hrišćanstva.
„Pridružuju se Crkvi potpuno svojom voljom. To je 100 posto njihov izbor”, rekao je sveštenik
U crkvi je u ponedjeljak bilo oko 500 vjernika kad se proširila vijest o smrti pape Franje. Odlučeno je da se nastavi s ceremonijom.
„On bi učinio isto”, rekao je zaštitar Dardan Duka.
Muslimani danju, hrišćani noću
Istoričar Shkelzen Gashi objašnjava kako je islamizacija Albanaca tokom pet vijekova osmanske vlasti bila nasilna: porezi na zemlju odnosili su se samo na hrišćane, a hrišćanska zajednica bila je meta represije vlasti.
„U stvarnosti je glavni motiv za prelazak na islam bio materijalan”, rekao je za AFP.
No hrišćanski korijeni izdržali su ispit vijeka. U privatnosti svojih domova hrišćanska je vjera nastavila živjeti i prelaziti s koljena na koljeno.
Ta je pojava izašla na vidjelo tek u novoj eri otvorenosti, nakon jednostranog proglašavanja nezavisnosti.
„Moji preci prakticirali su islam danju i hrišćanstvo noću”, rekao je 50-godišnji penzioner Muse Musa iz čije je porodice kršteno 28 članova.
„Slavili su ramazan, no njihova srca bila su hrišćanska. Danas je sve drugačije”.
Tridesetpetogodišnji Blerim Metaj rekao je da se time „vraćaju svojim korijenima”, onome što su „originalno bili”.
Konverzije nisu naišle na negativnu reakciju islamske zajednice na Kosovu, zemlje koja se ponosi vjerskom tolerancijom i gdje je etnicitet važniji od vjere.
„Vjera Albanaca je albanizam”, lokalna je izreka.
No u očima Shkelzena Gashija ta je ravnoteža krhka.
„Kad vidite kako se ovdje političke stranke sukobljavaju, kolikim neprijateljstvom, klevetama i prijetnjama, nije isključeno da bi i vjersko nadmetanje moglo krenuti istim putem”.
Fenix-magazin/MMD/Hina
Autor: Marin Marić
0
20
20
20
