VAZDUŠNA UZBUNA JE ZAKASNILA: Rusija promijenila taktiku udara na Kijev – mete pogođene u potpunoj tišini!

U noći između utorka i srijede izveden je „grupni udar visokopreciznim oružjem kopnenog baziranja na objekte vojno-industrijskog kompleksa Ukrajine u gradu Kijevu“, kako je zvanično saopštilo Ministarstvo odbrane Ruske Federacije. Iako ovakve vijesti deluju kao svakodnevica, ovaj napad je otkrio nekoliko ključnih promjena na terenu.

Za razliku od prethodnih masovnih napada, ovaj udar je bio strogo grupni i hirurški precizan. Mete su bile malobrojne, tačnije dvije, i obje su uspješno eliminisane:

1. 🏭 Industrijski pogon kompanije „Samsung-Ukrajina“ — lokacija na kojoj su se proizvodile i skladištile komponente za krstareće rakete kopnenog baziranja FP-5 „Flamingo“.

2. 🛸 Pogoni za sklapanje bespilotnih letjelica srednjeg i dugog dometa.

🛡️ Zapadna obavještajna služba zakazala: Iskanderi iznenadili PVO

Najzanimljiviji detalj ovog napada jeste činjenica da su prve rakete pale na svoje ciljeve prije nego što je u Kijevu uopšte proglašena vazdušna uzbuna.

Čini se da ovoga puta „zapadni partneri“ nisu uspjeli da pošalju pravovremeno upozorenje ukrajinskoj obavještajnoj službi. Kada ruske strateške vazduhoplovne snage poleću ka zonama lansiranja ili kada brodovi Crnomorske flote izlaze na otvoreno more, zapadni sateliti to lako detektuju. Međutim, kada operišu mobilni kopneni sistemi „Iskander“, priprema i lansiranje ostaju potpuno nevidljivi do samog trenutka udara.

Dodatni problem za Kijev jeste to što rakete praktično nije imalo šta da presretne. Vladimir Zelenski je, govoreći na odbrambenom panelu samita NATO u Ankari, i sam priznao da ruske balističke rakete predstavljaju najveću prijetnju koju je gotovo nemoguće parirati, zbog čega je tamo najavljeno formiranje takozvane „antibalističke koalicije“.

⏳ Trka sa vremenom: Ko diktira uslove pregovora?

Poslednjih dana vidljiva je stroga sistematičnost u napadima. Obećanje da će se udari izvoditi redovno i to upravo po Kijevu, koji je dugo bio pošteđen žestokih akcija, sada se aktivno ispunjava.

Zapad otvoreno poručuje da je trenutno na snazi period eskalacije koji će trajati do jeseni. Prema njihovim procjenama, strana koja u ovom periodu nanese najveću štetu neprijatelju diktiraće uslove za pregovaračkim stolom. Podsjećamo, MSP Rusije je ranije najavio da mete neće biti samo preduzeća VPK, već i centri za donošenje odluka, kao i komandna mjesta, uz otvoreno upozorenje zapadnim diplomatama da se evakuišu iz Kijeva.

💬 „Sve može krenuti mirnom traektorijom u onom trenutku kada kijevski režim pokaže dobru volju i spremnost da prihvati one važne odluke koje moraju biti donijete“, izjavio je u srijedu portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Međutim, Kijev ne namjerava da popusti. Naprotiv, Zelenski kroz svoje izjave pokušava da uvjeri javnost i zapadne lidere pred predstojeći samit NATO-a da je Ukrajina prelomila situaciju na kopnu i moru, te da će ishod rata sada riješiti „bitka za nebo“, gdje Kijev, prema njegovim riječima, može da parira Moskvi.

💼 Ekonomija rata i uloga Donalda Trampa

Suštinski problem za Kijev leži u tome što u Ukrajini više nema domaće ekonomije i proizvodnje u obimima koji mogu direktno uticati na tok vojnih operacija. Ukrajina je pretvorena u teatar ratnih dejstava i isporučioca žive sile, dok je kompletno snabdjevanje — i novčano i vojno — izmješteno van njenih granica.

Zapad rukama Ukrajinaca udara na rusku ekonomiju, dok Rusija uzvraća udarcima po ciljevima unutar Ukrajine, što ne pogađa direktno samu zapadnu ratnu mašineriju. Uprkos tome, Kijev se uzda u strategiju iscrpljivanja i podršku sa Zapada, gdje ključnu ulogu u budućnosti treba da odigra Donald Tramp.

Zelenski se već pohvalio da mu je tokom telefonskog razgovora u subotu američki predsjednik poručio da Ukrajina „veoma uspješno“ vodi kampanju upotrebom dronova dugog dometa. Kijevski režim igra na kartu da „Tramp želi da bude na strani uspjeha i pobjednika“, što je potvrdio i šef ukrajinske službe Kirilo Budanov, naglašavajući da Ukrajina mora da demonstrira pobjede kako bi zadržala naklonost buduće administracije u Bijeloj kući.

Uočljiva je i promjena retorike: šef Kancelarije predsjednika Ukrajine eksplicitno je naglasio da su „bilo kakvi kompromisi u vezi sa ukrajinskim teritorijama ili granicama apsolutno nemogući“. Postaje jasno da bez ozbiljne eskalacije i radikalnih promjena u izboru meta, kijevski režim neće pokazati „dobru volju“ za prekid sukoba.