TD Media

TD PORTAL

Tačno Objektivno Pravovremeno informisanje

23. јул 2024.

TD portal

Balkan može bolje

Trovanje građana Tuzle i Lukavca: Borba za profitom važnija od zdravlja ljudi

0 0
Read Time:6 Minute, 47 Second

Urbano područje Tuzle i Lukavca, zbog industrijskih objekata u neposrednoj blizini, spada u kategoriju najzagađenijih područja u Bosni i Hercegovini. Razvojem industrije koji nije pratilo odgovarajuće prečišćavanje otpadnih tokova došlo je do porasta emisija u zrak, a rezultat toga je sve veći broj oboljelih od respiratornih i srčanih bolesti i karcinoma. Individualna ložišta i veliki protok saobraćaja dodatno usložnjavaju situaciju.

Iz GIKIL-a se dnevno ispušta najmanje 70 tona otrova. Fabrika je godinama radila bez okolinske dozvole jer nije ispunjavala zakonske norme u pogledu zaštite okoliša

Za razliku od drugih gradova, gdje je aerozagađenje prisutno uglavnom u zimskim mjesecima, u Tuzli i Lukavcu je svakodnevnica tokom cijele godine.

Iz Centra za ekologiju i životnu sredinu naglašavaju da na kvalitet zraka u Tuzli najviše utiču emisije iz Termoelektrane.

– Termoelektrana je najveći zagađivač zato što ona proizvodi mnogo energije, spali oko tri i po miliona tona uglja, a nema odsumporavanja. Odgovorni u Elektroprivredi BiH izbjegavaju da provedu taj projekat. O odsumporavanju se godinama intenzivno priča, ali bez rezultata. Uvijek se nešto čeka. Grad Tuzla je na posebnim sjednicama više puta donosio zaključak da se hitno mora uraditi odsumporavanje – kaže Džemila Agić iz Centra za ekologiju i životnu sredinu.

Nevladine organizacije su vršile pritisak, organizirale proteste, upućivale dopise nadležnim inspekcijama i zagađivačima, ali očito taj pritisak nije bio dovoljan.

dzemila agic Centar za ekologiju i zivotnu sredinu

FOTO: D. Begović / Fokus.ba

Džemila Agić, Centar za ekologiju i životnu sredinu

– Kada govore o novim blokovima, onda imaju energije, novca i volje, a kada trebaju da poprave ono što postoji i ubija ljude, onda im sve to nedostaje – ocjenjuje Agić.

Nadležnima u Elektroprivredi, kako smo se uvjerili, nedostaje i volja da odgovore na pitanja Fokusa. Pitali smo ih o planovima u vezi sa izgradnjom postrojenja za odsumporavanje u Termoelektrani Tuzla, sudbini ranije raspisanih tendera, količini emisija sumpor-dioksida i još ponešto.

Nova federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder potvrdila je da Termoelektrana ima važeću okolinsku dozvolu, koja joj je izdata u augustu 2022. godine. Međutim, u tom dokumentu ne stoji obaveza odsumporavanja.

nasiha pozder ministrica

FOTO: D. Begović / Fokus.ba

Nasiha Pozder, ministrica okoliša i turizma u Vladi FBiH

– Lično sam nezadovoljna takvim statusom odnosno takvim uslovima okolinske dozvole, ali ona je takva kakva jeste. Nažalost, trenutno su mi, kao ministrici, vezane ruke budući da okolinska ima svoj rok važenja i on je na snazi pet godina. Međutim, sasvim sigurno obavit ću konsultacije sa svojim kolegama, prvenstveno ministrom energije, rudarstva i industrije Vedranom Lakićem. Vidjet ću da li razmišljamo na isti način, te da li postoje neke druge mogućnosti da popravimo stanje za koje apsolutno kao građanka i kao neko ko je rođen u Tuzlanskom kantonu mogu reći da nije na zadovoljavajućem nivou – rekla je Pozder za Fokus.

Sve po zakonu, ali ne valja

Veća ulaganja u zaštitu od aerozagađenja zatražio je i Forum građana Tuzla. Zajedno s partnerima proveli su potpisivanje peticije da se sva sredstva koja Grad Tuzla dobije po osnovu rada Termoelektrane Tuzla usmjeravaju isključivo za ekološke projekte.

Iako to, kažu iz Foruma, gradske vlasti i sada raspoređuju u zakonskim okvirima, ipak u praksi nije riječ samo o ekološkim projektima.

– Zakonom je tačno propisan način potrošnje i Grad Tuzla se drži zakona. Definirano je da se jedan dio može potrošiti na projekte koji su usmjereni ka smanjenju aerozagađenja, drugi na komunalnu infrastrukturu i kapitalne investicije, te treći kao podrška lokalnom razvoju grada. Nažalost, većina sredstava odlazi na ovaj drugi dio. Jeste po zakonu, ali smatramo da nije odgovorno prema građanima – kaže Ermin Mustačević, koordinator Projekta “Zarobljeni zrak”.

ermin mustacevic zarobljeni zrak

FOTO: D. Begović / Fokus.ba

Ermin Mustačević, koordinator Projekta “Zarobljeni zrak”

Navodi da je Tuzla od 2015. godine po ovom osnovu dobila 35 miliona maraka, te da su analizom utroška tog novca došli do izračuna da je svega 14 posto, ili oko pet miliona KM, usmjereno na projekte koji doprinose smanjenju aerozagađenja.

– Smatramo da je to jako malo – zaključuje Mustačević.

Desetine tona otrova dnevno

O čistom zraku maštaju i građani Lukavca. Zagađujuće materije najvećim dijelom proizvodi industrija, oko 85 posto, a manji dio je od saobraćaja, individualnih i centralnih ložišta.

Na malom prostoru tu su smještena čak tri velika hemijska kompleksa. U blizini GIKIL-a, i sami smo se uvjerili, jedva se može disati. Iz postrojenja zastrašujuća količina dima.

– U GIKIL-u se proizvodi koks i ostali hemijski proizvodi. To je najveći zagađivač na ovom području. Koksna baterija je konstantno u ekološkom incidentu. Osim otrova koji su prisutni i u drugim gradovima, sumpordioksida, sumpornih jedinjenja, azotnih oksida, prašine PM 2,5 i 10, ovdje imamo i benzen, benzoapiren, koji su u malim količinama otrovni i kancerogeni, talože se u organizmu i imaju dugoročno dejstvo. Tu su i desetine drugih otrova – kaže Bajazit Okić iz Foruma za zaštitu okoliša opštine Lukavac.

gikil lukavac

FOTO: D. Begović / Fokus.ba

GIKIL Lukavac

Prema izvještaju ove organizacije, iz GIKIL-a se dnevno ispušta najmanje 70 tona otrova.

Fabrika je godinama radila bez ekološke dozvole jer nije ispunjavala zakonske norme u pogledu zaštite okoliša. Međutim, prije godinu dana dobili su dozvolu, a obavezali su se da će smanjiti zagađenje.

– Ono što se desilo u prethodnih desetak dana otkako sam na ovoj poziciji jeste da sam potpisala rješenje kojim se oni obavezuju da izrade prečistač voda. Mislim da je to jedan od tih koraka na koje su se obavezali ekološkom dozvolom koja im je svojevremeno izdata – navodi ministrica Pozder.

Obolijevaju kompletne porodice

Bez ekološke dozvole trenutno radi fabrika SISECAM soda Lukavac. Dozvolu je poništio Kantonalni sud u Sarajevu zbog tužbe Foruma za zaštitu okoline.

Emisije otrova u zrak, prema izvještaju ove organizacije, iznose oko 20 tona na dan i minimalno 500 tona na dan industrijskog otpada.

Što se tiče Cementare Lukavac, problem je neriješen bajpas prašine i hlorida u dimnim plinovima, te neprijatni mirisi.

bajazit okic lukavac

FOTO: D. Begović / Fokus.ba

Bajazit Okić, Forum za zaštitu okoliša opštine Lukavac

– Ogromne su količine otrova iz ova tri hemijska kompleksa kojima je samo profit u interesu i ne gledaju na ekologiju. Prave razne slalome kako bi izbjegli zakonske obaveze ulaganja u smanjenje zagađenja, postavljanja filtera i drugih sistema. Oni vrše enormnu eksploataciju sirovina nauštrb zdravlja građana i okoline. Čitave porodice su oboljele od karcinoma. Prošle godine umrla kćerka, ove godine umro otac, a mati ostala bolesna. Stanje je nepodnošljivo – govori Okić.

Studije koje su provedene u Tuzli i Lukavcu, te drugim gradovima na tom području, ukazale su na porast broja oboljenja koje se povezuju s aerozagađenjem. Iz Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine upozoravaju da je riječ o jednom od faktora rizika za nastanak hroničnih opstruktivnih respiratornih, kardiovaskularnih i malignih bolesti.

sisecam lukavac

FOTO: D. Begović / Fokus.ba

SISECAM Lukavac

Međutim, ne raspolažu konkretnim podacima o posljedicama življenja u takvoj sredini, odnosno o broju oboljenja i smrtnih ishoda, ali napominju da, osim aerozagađenja, na to utiču i drugi riziko faktori – nepravilna ishrana, fizička neaktivnost, konzumacija duhana i alkohola, kao i genetska predispozicija.

Mjere energetske efikasnosti

Monitoring kvaliteta zraka u gradovima Tuzlanskog kantona konstantno ukazuje na prekoračenje graničnih vrijednosti. U Tuzli postoje tri mjerne stanice, te po jedna u Lukavcu i Živinicama.

– Ako petnaest, dvadeset godina imamo ta prekoračenja, a niko ništa ne poduzima ili to nije dovoljno, a opet niko ne odgovara za ugroženost građana, onda se pitam šta će nam zakon, šta će nam mjerne stanice, šta će nam sav taj cirkus. Samo džaba dajemo pare i za to. Neophodan je registrar, inspekcija koja će pratiti koliko ko zagađuje, promjena procesa i energenata, korištenje obnovljivih izvora energije. Ukazivanjem samo na postojanje problema ništa ne rješavamo već godinama. Hajde da počnemo rješavati – naglašava Džemila Agić iz Centra za ekologiju i životnu sredinu.

cementara lukavac

FOTO: D. Begović / Fokus.ba

Cementara Lukavac

Kada su pitanju štetne emisije iz kućnih ložišta, Agić navodi da su napravljeni pozitivni pomaci na njihovom smanjenju.

Naime, gradske vlasti u Tuzli već nekoliko godina izdvajaju sredstva za mjere energetske efikasnosti i sufinansiraju prelazak s uglja na druge energente.

– Interes građana je veliki, pa trenutno zagovaramo da se u Lukavcu, Živinicama i Banovićima pokrenu iste inicijative. Ne moraju to biti milioni, neka budu stotine hiljada maraka, ali neka se građanima pomogne da utople svoje objekte i pređu na druge energente – kaže Agić.

Rješavanje problema okoliša je iznad svih prioriteta za živote građana, a svako odgađanje otežava ionako neodrživo stanje.

grafika tuzla lukavac

(Fokus.ba)

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Оставите одговор

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Pin It on Pinterest

error: Sadržaj zaštićen autorskim pravima. Za eventualne sporove zadužen je sud Velike Britanije