TD Media

TD PORTAL

Tačno Objektivno Pravovremeno informisanje

23. јул 2024.

TD portal

Balkan može bolje

UOČI ENERGETSKOG SAMITA 2023 – U Neumu predstavljen Integrisani plan za energiju i klimu BiH, posljednju riječ dat će Vijeće ministara

0 0
Read Time:6 Minute, 48 Second

Neum će u naredna tri dana biti domaćin “Energetskog samita u Bosni i Hercegovini 2023”. Skup će okupiti predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti, stručnjake iz oblasti energetike i poslovne subjekte koji će kroz sedam tematskih panela, radionice te prezentacije aktuelnih projekata diskutovati o najaktuelnijim pitanjima energetskog sektora u Bosni i Hercegovini.

 

Organizatori ovog događaja su Vlada SAD-a, kroz Projekat asistencije energetskom sektoru Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID EPA), Britanska ambasada, Delegacija EU u BiH, Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) u ime Savezne vlade Njemačke, Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP) u Bosni i Hercegovini i Ministarstvo vanjskih poslova Republike Češke.

Pokrovitelji skupa su Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Državna regulatorna komisija za električnu energiju, Regulatorna komisija za energetiku Rs i Regulatorna komisija za energiju FBiH.

Uskladiti se s ambicioznim ciljevima EU

Uoči početka Samita, danas je u jedinom bh. gradiću na moru održana prva zvanična prezentacija Integrisanog plana za energiju i klimu (NECP) Bosne i Hercegovine.

Naime, Evropska unija odlučila se za dekarbonizaciju svoje ekonomije. Tragom te odluke, usvojila je odgovarajuću legislativu i obavezala sve svoje članice na doprinos tom cilju. Za planiranje i realizaciju dekarbonizacije, EU je donijela Uredbu o upravljanju Energetskom unijom i djelovanjem u području klime koja, između ostalog, određuje obavezu i strukturu izrade Nacionalnih energetskih i klimatskih planova za svaku zemlju članicu.

Potpisivanjem Pariškog sporazuma još 2015. godine, Bosna i Hercegovina se obavezala smanjiti emisije CO2, a potpisivanjem Sofijske deklaracije o zelenoj agendi za Zapadni Balkan u novembru 2020. godine, BiH je iskazala snažno opredjeljenje za usklađivanje s ambicioznim ciljevima EU vezanim za energetsku tranziciju i karbonsku neutralnost do 2050. godine.

I kao potpisnica Ugovora o uspostavi Energetske zajednice, BiH ima obavezu transponirati odgovarajuću EU legislativu u svoje zakonodavstvo. To u kontekstu energije i klime uključuje i dekarbonizaciju bh. ekonomije u skladu sa politikama EU, kao i izradu NECP BiH.

NECP-ovi predstavljaju srednjoročne planove u kojima zemlje opisuju kako će doprinijeti postizanju ključnog zajedničkog cilja Energetske unije. Taj cilj podrazumijeva pružanje sigurne, održive, konkurentne i pristupačne energije svim potrošačima – i domaćinstvima i preduzećima.

NECP-ovi su dodatno dobili na značaju usvajanjem paketa “Čista energija za sve Evropljane” i potcrtavanjem cilja neto nultih emisija stakleničkih gasova do 2050. godine u Evropi. Kreatori energetske politike u EU su identifikovali sljedeće ključne oblasti na kojima treba raditi da bi se postigao zacrtani cilj: dekarbonizacija, energetska efikasnost, energetska sigurnost, unutrašnje tržište energije i istraživanje, inovacije i konkurentnost.

Nosilac aktivnosti izrade NECP-a BiH je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zajedno s entitetskim ministarstvima iz oblasti energije i ekologije i Vladom Brčko distrikta BiH, uz aktivnu podršku GIZ-a, USAID EPA i UNDP-a.

Prema spomenutoj Uredbi, NECP je struktuiran tako da daje pregled postojećeg stanja u oblasti energetike i klime, te dalje stavlja fokus na politike i mjere po svih pet dimenzija koje su potrebne za ostvarenje ugljične neutralnosti do 2050. godine. Kao prvi ciljani prag usvojena je 2030. godina, te se glavni indikatori za praćenje uspješnosti realizacije krajnjeg cilja detaljno razrađuju za tu godinu.

Emisije stakleničkih gasova

Odlukom Ministarskog vijeća Energetske zajednice krajem 2022. godine usvojeni su ambiciozni, ali izvodivi ciljevi za BiH po pitanju emisija stakleničkih gasova, udjela obnovljivih izvora i ušteda energije do 2030. godine. Pored ovih, NECP BiH je odredio i druge ciljeve za svaku od dimenzija. Svi oni se direktno ili indirektno ogledaju u smanjenju emisija stakleničkih gasova. Tako je za 2030. godinu definisano smanjenje stakleničkih gasova za 41,2% u odnosu na baznu 1990. godinu. Ova vrijednost dobijena je kao rezultat planiranja razvoja cjelokupnog energetskog sektora, na osnovama njegove dekarbonizacije i postizanja karbonske neutralnosti do 2050. godine.

Energetski sektor je u svijetu odgovoran za preko 70% ukupnih emisija CO2, samim tim je i potencijal za smanjenje emisija gasova staklene bašte u ovom sektoru najveći. Prema aktuelnim podacima, elektroenergetski sektor je glavni emiter stakleničkih gasova i trenutno učestvuje sa skoro 59% u ukupnim emisijama. Iz ovoga je jasno da se najveće promjene moraju desiti upravo u ovoj grani privrede.

U BiH, kako bi postigli smanjenje od preko 41% u ukupnim emisijama stakleničkih gasova do 2030. godine, u narednim godinama bit će prvenstveno neophodno ugasiti zastarjele i neefikasne termoblokove, nadomjestiti tu nedostajuću energiju proizvodnjom iz postrojenja na obnovljive resurse, uvesti sistem trgovanja emisijama i implementirati brojne mjere energetske efikasnosti sa ciljem smanjenja upotrebe energenata i racionalizacije potrošnje energije.

U vezi sa tim, NECP-om BiH usvojen je i ciljani udio energije iz obnovljivih izvora u bruto finalnoj potrošnji energije koji u 2030. godini treba da je na nivou od 43,6%. Prilikom definisanja ovog cilja uzeti su u obzir potencijali obnovljivih izvora kojima BiH kao zemlja raspolaže, te intenzitet izgradnje postrojenja na iste.

Da bi se postigao ovaj cilj, većina promjena dešavat će se također u elektroenergetskom sektoru. Paralelno sa postepenim gašenjem zastarjelih termo agregata, do 2030. godine bit će potrebno izgraditi značajne količine kapaciteta baziranih na obnovljivim izvorima energije. Planirano je da se do tada u sistem integriše preko 2.000 MW novoizgrađenih proizvodnih jedinica.

Najveće povećanje kapaciteta predviđeno je u tehnologijama fotonaponskih elektrana od skoro 1.500 MW, a slijede ih vjetroelektrane i nekoliko hidroelektrana. Iako skromna, upotreba biomase je također predviđena kao doprinos dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora u BiH. U godinama nakon 2030. uloga biomase, drugih biogoriva i otpada kao resursa trebala bi postati značajnija.

Glavne politike i mjere

Osim smanjenja emisija stakleničkih gasova i povećanja udjela obnovljivih izvora, ključno će biti i povećanje mjera energetske efikasnosti u potrošnji, proizvodnji, prenosu i distribuciji energije, obezbijediti energetsku efikasnost, uspostaviti organizovano tržište električne energije i tržište prirodnog gasa koja pružaju neophodne preduslove za neometanu dekarbonizaciju energetskog sektora, elektrificirati transport, grijanje i hlađenje, te ultimativno, intenzivirati istraživanje, povećati broj inovacija i ojačati konkurentnost u sektoru energije i klime.

Tematika razrađena kroz predmetni Plan vrlo je kompleksna, a ciljevi ambiciozni, posebno za zemlju u razvoju, kakva je BiH. Dodatan izazov svakako predstavlja i provedba pravedne tranzicije u regionima bogatim ugljem. U tom pogledu pred BiH je dosta posla i obaveza, počevši od izrade i usvajanja potrebnog zakonskog okvira i strateških dokumenata, preko racionalizacije administrativnih postupaka, posebno kod izgradnje novih postrojenja, zatim uspostave i provedbe odgovarajućih sistema mjerenja i obračuna energije.

Zatim, tu je i uspostava tzv. pametnih/naprednih mreža uz stvaranje preduslova primjene “smart” tehnologija i rješenja; jačanje diversifikacije izvora i snabdijevanja energentima i potrebnom energijom; povećanje fleksibilnosti sistema i adekvatne infrastrukture, pa sve do informatizacije i digitalizacije energetskog sektora i uspostavljanja novih naučno-istraživačkih i istraživačko-razvojnih kapaciteta u oblasti energetike i klime. U ovim reformama, svaka institucija, firma, organizacija i pojedinac trebaju dati odgovarajući doprinos.

Ogromne investicije

Procjena je da će se ukupne investicije do 2030. u svim dimenzijama energetske tranzicije, uključujući i sredstva za pravednu tranziciju regiona bogatih ugljem, kretati u rasponu od oko 13,5 do 16 milijardi KM. Ovaj novac potreban je za realizaciju politika i mjera, a time i ciljeva predviđenih NECP-om BiH. Ulaganja se odnose na kapitalne investicije za rekonstrukciju postojećih i gradnju novih postrojenja za proizvodnju, prenos i distribuciju energije, za povećanje energetske efikasnosti u sektorima finalne potrošnje energije i pravednu tranziciju regiona sa eksploatacijom uglja.

Uspješnost provedbe definisanih ciljeva NECP BiH do 2030. godine i karbonske neutralnosti do 2050. godine ovisit će o efikasnosti provedbe propisanih politika i mjera. Posljedično, postizanje ugljične neutralnosti u Evropi zahtijevat će temeljnu transformaciju cjelokupnog evropskog energetskog sistema. Nepostizanje postavljenih ciljeva i neprovođenje identifikovanih politika i mjera, a posebno neprovođenje pravedne tranzicije za sve, može imati brojne posljedice na ukupni razvoj koji će se na kraju najviše odraziti na kvalitet života građana BiH.

Sa današnje prezentacije poručeno je da je sada sve na Vijeću ministara BiH, koje bi trebalo da usvoji NECP BiH. U predstojećem periodu širom Bosne i Hercegovine bit će organizovane brojne javne rasprave, a očekuje se da bi se konačni prijedlog dokumenta pred državnim ministrima mogao naći u julu ove godine. Sa skupa je upućen i apel svim relevantnim akterima u međunarodnoj zajednici da našoj zemlji omoguće pristup EU fondovima, jer to Bosna i Hercegovina trenutno nema poput drugih država EU. A bez sredstava iz tih fondova, izuzetno teško ćemo dostići ciljeve zacrtane NECP-ovim dokumentom

(D. Kovač)

Happy
Happy
0 %
Sad
Sad
0 %
Excited
Excited
0 %
Sleepy
Sleepy
0 %
Angry
Angry
0 %
Surprise
Surprise
0 %

Average Rating

5 Star
0%
4 Star
0%
3 Star
0%
2 Star
0%
1 Star
0%

Оставите одговор

Ово веб место користи Акисмет како би смањило непожељне. Сазнајте како се ваши коментари обрађују.

Pin It on Pinterest

error: Sadržaj zaštićen autorskim pravima. Za eventualne sporove zadužen je sud Velike Britanije