Kad smo mi, prije par decenija bili mali, bila je izreka „Čaša mlijeka pa u krevet“. Nije bilo doručka ili večere bez šolje mlijeka. Danas, ako neko neće dijareju tokom noći, bolje nek ne pije šolju mlijeka pred spavanje. Sjeća li se neko, kada se zadnji put, uhvatio kajmak u šolji vrelog mlijeka?
Ovo je spisak nekih osnovnih razlika u proizvodnji nekad i sada. Neke stvari su dokazane, na neke se opravdano sumnja. U svakom slučaju, jasno je svima da se nešto dešava.
MLIJEKO NEKAD VS. SADA
NEKAD (prije 30+ godina):
Dolazilo direktno od krave.
Minimalno procesuirano – najčešće samo prokuhano.
Pri kuhanju se hvatao kajmak (znak prisustva prirodne mlječne masti).
Bez dodataka, bez homogenizacije, bez UHT obrade.
Sezonski ukus, miris i boja zavisili od ishrane krava.
Krave su bile uglavnom na ispaši, sa znatno manje antibiotika i hormona.
DANAS:
Često rekonstituisano: surutka u prahu + voda + biljne masti.
Homogenizacija razbija mlječne masti → nema kajmaka.
UHT obrada (135°C+) mijenja strukturu proteina.
Sadrži emulgatore, stabilizatore, sintetičke vitamine.
Masovna proizvodnja – često sa mlijekom iz više farmi, različitog kvaliteta.
Tragovi pesticida, antibiotika, hormona rasta (u nekim zemljama).
HLJEB I PEKARSKI PROIZVODI NEKAD VS. SADA
NEKAD:
Sastojci: brašno, voda, so, kvasac.
Fermentacija trajala satima (često 8–12h).
Ručna priprema, lokalne pekare, manja proizvodnja.
Tijesto se razvijalo prirodno – manje glutenskog opterećenja.
Bez aditiva, bez „poboljšivača“, bez kemijskih kvasaca.
DANAS:
Sastojci: industrijsko brašno + aditivi (E-enzimi, emulgatori, korektori) + kemijski kvasci.
Fermentacija skraćena na 30–60 min.
Korištenje pšenice sa većim sadržajem glutena zbog prinosa.
Dodaju se enzimi za „bolju elastičnost“ tijesta.
Masovna proizvodnja u automatizovanim pogonima, transport i zamrzavanje tijesta.
CELIJAKIJA
Gluten u današnjoj pšenici nije isti kao prije 50 godina – sadrži više gliadina, frakcije koja najviše aktivira imuni sistem.
Industrijska tijesta sadrže enzime, emulgatore i aditive koji dodatno mijenjaju strukturu glutena pojačana reakcija crijjeva kod osjetljivih.
Kod genetski predisponiranih osoba, ovo pokreće uništenje crijevne sluzokože.
HAŠIMOTO TIREOIDITIS
Ultra-prerađena hrana sadrži emulgatore, trans masti, pesticide i aditive koji remete crijevnu barijeru i mikrobiotu.
Leaky gut (propustljivo crijevo) omogućava prolazak proteina i toksina u krvotok → imuni sistem počinje da napada i sopstvena tkiva.
Mlijeko iz industrijske proizvodnje, sa izmenjenim proteinima i mastima, sve češće je sumnjiv faktor – naročito kod osoba sa genetskom sklonošću.
Također, prerađeni pekarski proizvodi dodatno opterećuju imuni sistem svakodnevnim unosom potencijalno reaktivnih sastojaka.
Zaključak
Genetika ne može da objasni nagli porast ovih bolesti – ali moderna ishrana može.
Kad se svakodnevno unosi hrana koju tijelo ne prepoznaje kao prirodnu, imuni sistem reaguje kao da je pod napadom – i ponekad počinje da napada i sebe.
Certificirani Naturopat i Holisticki Iscjeljitelj Bosko Dotlic
