TUZLA – Odluka vlade Tuzlanskog kantona da budžetskim sredstvima podrži povratak 30 Bošnjaka, koji su inače većina u tom kantonu (ima ih više od 90 odsto), i samo troje Srba, obesmišljava priču o tom kantonu kao primjeru multietničnosti. U Odboru za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH ta odluka kantonalne vlade doživljena je kao još jedna poruka Srbima povratnicima da oni nemaju šta da traže ni u Tuzli ni na području ovog kantona, u kojem ih je, prema popisu iz 1991. godine, živjelo bezmalo 64.000, a danas ih ima jedva nešto više od 7.000 ljudi.
Predsjednik tog odbora Đorđe Radanović za „Politiku” kaže da je tvrdnja kako je Tuzlanski kanton oličenje multietičnosti, koju rado ponavljaju predstavnici međunarodne zajednice u BiH, „priča samo za malu djecu”. Njena ispraznost ogleda se, ističe on, i u činjenici da je od 251 državnog službenika u Vladi Tuzlanskog kantona samo četvoro Srba, a od 196 namještenika samo njih troje su srpske nacionalnosti.
„Odlukom o podršci održivom povratku, Vlada Tuzlanskog kantona ismjeva aneks sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma, smije se u lice srpskom narodu i na posredan način poručuje Srbima da nemaju šta da traže ni u Tuzli ni u Tuzlanskom kantonu”, rekao je Radanović za naš list, napomenuvši kako se aneks sedam (on tretira povratak svih izbjeglih) uzima kao „sveto slovo” samo kada je riječ o povratku Bošnjaka u Republiku Srpsku i kada se govori o odlasku visokog predstavnika Šmita.
Priču o Tuzlanskom kantonu kao „oazi mira, multietničnosti, međusobnog uvažavanja i multikulturalnosti”, godinama forsiranu iz Sarajeva, prema Radanovićevim riječima u vodu baca i incident koji se četvrtog avgusta prije 6 godina (2020. godine) dogodio ispred crkve u tuzlanskom naselju Požarnica. Tada je nepoznati muškarac pucnjavom iz vatrenog oružja „rastjerao” izbjegle Srbe koji su došli da tu proslave Svetog proroka Iliju. Pripadnici MUP-a Tuzlanskog kantona do danas nisu otkrili identitet muškarca koji je ispalio rafal dok je trajao crkveno-narodni zbor u Požarnici.
Iz Odbora za zaštitu prava Srba u Federaciji BiH najavljuju da će se boriti protiv odluka Vlade Tuzlanskog kantona kakva je i ova, za koju ocjenjuju da je diskriminatorska i da se u njoj ogleda višegodišnja politika prema Srbima povratnicima. Dokaz za to kako se tamošnja vlast više od dvije decenije odnosi prema Srbima i srpskoj imovini, navode iz odbora, jeste i činjenica da je „samo 11 Srba povratnika konkurisalo za sredstva za održiv povratak”.
Službenici Vlade Tuzlanskog kantona odbacuju sve primjedbe na njihov izbor i tvrde da „nikakve diskriminacije nije bilo”, te da su „uslovi za konkurs za dodjelu donatorskih sredstava bili isti za sve”.
Na molbu agencije Srna da prokomentarišu odluku tuzlanske vlade da podrži povratak 30 Bošnjaka i samo troje Srba, u Kancelariji visokog predstavnika (OHR), američkoj ambasadi i delegaciji EU u BiH odgovoreno je da su „domaće institucije preuzele punu odgovornost za sprovođenje aneksa sedam” i da stoga pitanje o takvoj odluci treba „uputiti direktno” onome ko je tu odluku donio.
(Politika 22.07.2020)
