U kontekstu sve izraženijih klimatskih promjena i prelaska na zelenu ekonomiju, pitanje zelenih stručnih kompetencija postaje ključno za budući razvoj ekonomije i tržišta rada. Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 stoga je razgovarao s prof. dr. Sandom Midžić Kurtagić, profesoricom na Mašinskom fakultetu u Sarajevu, kako bi se istakla uloga ovih kompetencija u zelenoj tranziciji.
Zelene stručne kompetencije obuhvataju vještine usmjerene na maksimalno smanjenje zagađenja
okoliša, izbjegavanje korištenja neobnovljivih sirovina, recikliranje otpada i minimiziranje potrošnje
energije. U sve izraženijem fokusu na održivost, ove vještine ne samo da doprinose očuvanju okoliša
već su ključne i za ekonomsku otpornost. S obzirom na to da sve više industrija uvodi održivije prakse
u skladu s međunarodnim propisima, poput Evropskog zelenog dogovora, razvijanje zelenih
kompetencija postaje nezaobilazno za konkurentnost. S tim u vezi, ključnu ulogu u zelenoj tranziciji
igra tehničko i srednje stručno obrazovanje i obuka.
Posebno važnu ulogu u ovoj tranziciji ima tehničko i stručno obrazovanje, koje nudi mladoj generaciji
potrebne vještine za prelazak iz obrazovnog sistema na tržište rada.
„Kvalitetno tehničko i stručno obrazovanje omogućava učenicima uspješan prijelaz na tržište rada,
pripremajući ih za pozicije koje zahtijevaju upravo one vještine potrebne u zelenijoj ekonomiji.
Srednje stručno obrazovanje i obuka također su od ključne važnosti za osiguravanje prilika za
usavršavanje i prekvalifikaciju odraslih – podržavaju radnike koji se suočavaju s promjenama uslijed
zelene tranzicije ili koji trebaju preći na nove, zelenije poslove. Nadalje, ovo obrazovanje pomaže
poslodavcima prepoznati prilike za dodatno osposobljavanje svojih zaposlenika, posebno u kontekstu
uvođenja zelenih tehnologija i prilagođavanja procesima koji povećavaju energijsku efikasnost i
smanjuju resursnu intenzivnost u proizvodnji.“ – ističe prof. dr. Midžić Kurtagić.
Na pitanje kako obrazovni sistem u BiH trenutno doprinosi razvoju zelenih kompetencija, prof. dr.
Midžić Kurtagić naglašava da je napredak u tom području primarno vidljiv na univerzitetima.
"Tehnički fakulteti, poput mašinskog, građevinskog i tehnološkog, te fakulteti prirodnih nauka
(hemijsko inženjerstvo, biologija-ekologija), već integrišu zelene kompetencije u svoje studijske
programe", objašnjava profesorica. Srednje stručno obrazovanje prati ovaj proces kroz prilagođene
nastavne planove. Prema dokumentu „Standardi kvalifikacija i standardi zanimanja“, zelene vještine
su integrisane u 28 zanimanja. Primjer ovakvog obrazovanja je zanimanje mašinskog tehničara
(operater za CNC mašine), gdje su kompetencije poput pravilnog skladištenja i zbrinjavanja otpada,
te primjene mjera zaštite okoliša postale sastavni dio obuke. Ipak, prof. dr. Midžić Kurtagić ističe da je
potrebno dodatno unaprijediti ovu integraciju kako bi obrazovni sistem u potpunosti odgovorio na
zahtjeve tržišta rada i zelene tranzicije.
Privatni sektor u BiH, s druge strane, već prepoznaje važnost zelenih kompetencija i aktivno sudjeluje
u procesu tranzicije. Prof. dr. Midžić Kurtagić navodi da kompanije postaju sve svjesnije da im
zaposlenici sa ovim vještinama postaju ključni za uspješnu implementaciju održivih praksi.
"Poslodavci insistiraju na ubrzanju reforme obrazovnog sistema kako bi se prilagodio zahtjevima
tržišta rada i zelenoj tranziciji", istakla je profesorica. Povećana potražnja za kadrovima sa zelenim
kompetencijama dolazi kako iz univerzitetskog, tako i iz stručnog obrazovanja, budući da ove vještine
postaju presudne za poslovni uspjeh u kontekstu održivih tehnologija.
Kako obrazovanje postaje ključni faktor u suočavanju s klimatskim promjenama, Evropska unija
razvija strategije koje podstiču razvoj zelenih kompetencija neophodnih za održivu tranziciju.
Evropski zeleni dogovor, koji teži transformaciji EU u modernu, resursno efikasnu i konkurentnu
ekonomiju, osiguravajući nultu neto emisiju stakleničkih gasova do 2050. godine, naglašava potrebu
za sticanjem novih vještina koje će omogućiti prelazak na održivu i cirkularnu ekonomiju. Ovaj proces,
kako je objašnjeno, donosi značajne promjene na tržištu rada, zahtijevajući od radnika da se
prilagode i steknu kompetencije povezane s klimatskom krizom i održivim praksama. U tom
kontekstu, Evropska agenda vještina, usvojena 2020. godine, poziva na 'promjenu paradigme
vještina' i uključuje niz ključnih ciljeva i akcija povezanih s ozelenjavanjem i vještinama. Dodatno, u
junu 2022. godine Vijeće Evropske unije usvojilo je Preporuku o učenju za zelenu tranziciju i održivi
razvoj, koja utvrđuje kako se održivost može integrisati u sve nivoe obrazovanja i osposobljavanja.
Ovaj dokument poziva sve države članice EU da svim učenicima pružaju prilike za učenje o klimatskoj
krizi i održivosti u formalnom obrazovanju (osnovno, srednje i visoko obrazovanje) i u neformalnom
obrazovanju (kao što su izvannastavne aktivnosti, rad s mladima).
U skladu s tim, Bosna i Hercegovina je usvajanjem Zelene agende preuzela obavezu da unaprijedi
upravljanje otpadom i efikasnost resursa. Ipak, kako naglašava prof. dr. Midžić Kurtagić,
implementacija ovih reformi napreduje sporo, posebno u pogledu integracije zelenih, digitalnih i
preduzetničkih vještina u obrazovni sistem.
Da bi obrazovni sistem BiH adekvatno odgovorio na potrebe tržišta rada u kontekstu zelene
tranzicije, neophodne su ključne mjere za ubrzanje reformi. Prema riječima profesorice, potrebno je
uskladiti strategije na svim nivoima obrazovanja s ciljem integracije zelenih vještina. "To
podrazumijeva izmjenu i dopunu postojećih standarda zanimanja, kao i kreiranje novih standarda koji
uključuju zelene ishode učenja. Također, potrebno je revidirati nastavne planove i programe, ažurirati
udžbenike, te izraditi priručnike za nastavnike kako bi se obrazovni sistem mogao prilagoditi
potrebama tržišta rada u zelenoj ekonomiji. Pored toga, profesorica navodi i izradu obrazovne web
platforme sa multimedijalnim materijalima za učenje i podučavanje, obuka nastavnika i opremanje
škola potrebnom opremom za podučavanje. Samo ovako, obrazovni sistem BiH može odgovoriti na
zahtjeve zelene ekonomije." objašnjava prof. dr. Midžić Kurtagić.
U konačnici, specifične zelene vještine su od velikog značaja za domaće kompanije u industrijama
poput metaloprerađivačke, drvoprerađivačke i građevinske industrije. Kada je riječ o specifičnim
zelenim vještinama koje bi bile korisne za domaće kompanije u ovim sektorima, prof. dr. Midžić
Kurtagić navodi nekoliko ključnih kompetencija: "Radnici bi trebali posjedovati sposobnost
prepoznavanja negativnih utjecaja radnih procesa na okoliš, te znati primjenjivati odgovarajuće mjere
za njihovo ublažavanje. Također, poznavanje i sposobnost primjene ciljeva i principa propisa vezanih
za zaštitu okoliša, te sposobnost efikasnog korištenja resursa i energije, ključni su za uspjeh u ovim
industrijama. Dodatno, neophodno je razviti vještine za smanjenje otpada putem ponovne upotrebe i
reciklaže, kao i sposobnost pravilnog rukovanja i skladištenja opasnih materijala."
Zelene stručne kompetencije postaju sve važniji temelj za uspješnu prilagodbu na zahtjeve održivog
razvoja i zelene tranzicije u Bosni i Hercegovini. Obrazovni sistem, posebno tehnički fakulteti i stručno
obrazovanje, mora ubrzati integraciju ovih vještina kako bi se adekvatno odgovorilo na potrebe
tržišta rada. Uz podršku privatnog sektora i državnih strategija, razvoj kompetencija koje
omogućavaju efikasno korištenje resursa i smanjenje negativnog utjecaja na okoliš bit će ključan za
dugoročnu održivost i ekonomski napredak zemlje u skladu s evropskim ciljevima.
Sprovođenje intervjua na temu zelenih stručnih kompetencija u BiH predstavlja napore nevladine
organizacije Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 ka jačanju kapaciteta javnosti kroz
njihovo informisanje i približavanje teme energetske sigurnosti. Ova aktivnost se sprovodi u okviru
projekta „Doprinos energetskoj sigurnosti (Security of Supply) kroz akciju poticanja zelene energetske
tranzicije – SoS“ koji ima za cilj podržati energetsku tranziciju i ojačati energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine te doprinijeti ispunjenju nacionalnih/entitetskih strateških dokumenata i Zelene agende
za Zapadni Balkan na području BiH.
Projekat se realizuje u okviru regionalnog projekta SMART Balkans – Civilno društvo za povezan
Zapadni Balkan, koji implementiraju Centar za promociju civilnog društva (CPCD), Center for Research
and Policy Making (CRPM) i Institute for Democracy and Mediation (IDM), uz finansijsku podršku
Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Norveške. Sadržaj intervjua je isključiva odgovornost Centra
za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 i ne odražava nužno stavove Centra za promociju civilnog
društva, Center for Research and Policy Making, Institute for Democracy and Mediation i Ministarstva
vanjskih poslova Kraljevine Norveške.
0
20
20
20
