Advokatica Lana Sarajlić ističe da je zakon „u velikoj mjeri usklađen s najnovijom EU regulativom“ i uvodi niz novih obaveza za pravne subjekte, uključujući imenovanje službenika za zaštitu podataka i obavezne pravne analize za procjenu rizika.

Najviše prijava zbog video nadzora

Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH navode da građani najčešće prijavljuju nezakonito postavljanje video nadzora u firmama. Prigovori se najčešće odnose na nepostojanje obavijesti o kamerama ili nedostatak kontakt informacija odgovorne osobe. Agencija u tim slučajevima nalaže poslodavcima da obavijesti i kontakt informacije istaknu.

Video nadzor podrazumijeva prikupljanje vizualnih i zvučnih zapisa, koji se pohranjuju i predstavljaju obradu ličnih podataka. Njegova primjena mora biti zakonski propisana ili opravdana kao nužna mjera zaštite, uz poštivanje načina razmjernosti.

Prava radnika i ograničenja

Sarajlić objašnjava da snimanje radnika može biti zakonito samo ako su zaposlenici jasno obaviješteni i ako se nadzor provodi isključivo tamo gdje je to neophodno, primjerice radi zaštite imovine ili sigurnosti zaposlenika.

– „Sve mora biti precizno regulisano internim aktima. Neosnovano snimanje predstavlja povredu prava na privatnost“, istaknula je.

U slučaju sumnje na zloupotrebu, radnici se mogu obratiti poslodavcu ili direktno Agenciji za zaštitu podataka, koja može provesti postupak i izreći kazne.

Kazne do 100.000 KM

Za kršenje zakona predviđene su značajne novčane kazne. Pravna lica mogu biti kažnjena od 10.000 do 100.000 KM, dok odgovorne osobe u firmama mogu dobiti kazne od 1.000 do 5.000 KM.

Agencija i advokatica Sarajlić upozoravaju da svaka kamera mora imati jasno definisanu svrhu, a postavljanje video nadzora mora biti pravno i etički opravdano.

(Novum.ba)