U zadnjih nekoliko decenija došlo je do ogromnog napretka tehnologije, a pojava interneta je uveliko promijenila način na koji živimo i radimo. Dobra je stvar što danas imamo jednostavan i brz pristup raznima informacijama, ali postoje i neke negativne strane razvoja tehnologije o kojima se možda nedovoljno priča u javnosti.
Primjerice, prestižni Oksfordski rječnik proglasio je “trulež mozga” izrazom godine za 2024., što, nažalost, savršeno odražava stanje ljudskog mentalnog zdravlja u vremenu dominacije tehnologije. Termin, koji se odnosi na negativne posljedice preopterećenja informacijama, ukazuje na zabrinjavajući pad kognitivnih sposobnosti pod pritiskom modernog života.
Profesor doktor Ranko Raičević, predsjednik Udruženja neurologa Zapadnog Balkana, u emisiji “Jutro” je istaknuo da je ovo tek simptom dubljeg problema. “Informacija je previše, a naše sposobnosti da se nosimo s njima sve su slabije”, naglašava dr. Raičević, objašnjavajući kako prekomjerna upotreba digitalnih uređaja urušava osnovne funkcije mozga poput koncentracije i pamćenja.
‘Kao da stalno punimo dno prazne šoljice’
Još 2007. godine istraživanja su pokazala da čak i jednostavni e-mailovi mogu smanjiti kapacitet mozga za obradu informacija za 25 posto. Danas, u svijetu konstantnog bombardovanja notifikacijama i vijestima, prosječna osoba može održati pažnju na ekranu samo 35 sekundi, dok je prije dvije decenije taj broj bio 2,5 minute.
Mozak je nevjerojatno kompleksan, sastoji se od milijardu neurona, ali nije neograničen. Ali kada je preplavljen beskorisnim podacima, gubi sposobnost razlikovanja važnog od nevažnog, pojašnjava doktor. “Ljudi sada, za stvari koje su ranije rješavali u sekundi, sada se moraju dugo premišljati”, kaže neurolog.
Stručnjaci sve češće govore o fenomenu digitalne demencije, stanju koje ne predstavlja pravu demenciju, ali u modernom dobu, postaje ozbiljan problem. “Mozak je preplavljen informacijama koje ne prestaju stizati. Kao da stalno punimo dno prazne šoljice, ali je nikada ne stižemo isprazniti”, upozorava neurolog. Ovo stanje ne samo da utiče na koncentraciju, već i na emocionalnu stabilnost i ukupan kvalitet života s obzirom na to da je mozak stalno pod neprestanim stresom, prenosi „Najžena“.
Evo kako sačuvati zdravlje od ‘truleži mozga’
Dr. Raičević smatra da se protiv “truleži mozga” možemo boriti promjenom životnih navika. Preporučuje ograničavanje vremena provedenog pred ekranima, posebno u društvenim situacijama – primjerice kod druženja u kafiću.
Osim ograničavanja vremena pred ekranom, ključan je zdrav i kvalitetan san. “Djeci bi trebalo ograničiti vrijeme koje provode uz ekran, a odrasli bi se trebali baviti fizičkom aktivnošću i obavezno se pridržavati režima sna – najmanje 7 do 8 sati kontinuiranog sna”, poručio je liječnik.
Sve u svemu, digitalno doba donijelo je nebrojene pogodnosti, ali i ozbiljne prijetnje našem mentalnom zdravlju. Smanjenjem vremena provedenog na internetu, povećanjem fizičke aktivnosti i pridržavanjem zdravih navika spavanja, možemo očuvati mozak i spriječiti daljnje pogoršanje kognitivnih sposobnosti.
Zagreb info / B.M.
0
20
20
20
