Velike svjetske metropole rastu brže nego ikada prije. Gotovo polovina od 8,2 milijarde stanovnika planeta danas živi u urbanim sredinama, a broj megagradova, što znači gradova s više od deset miliona stanovnika, narastao je na čak 33. Najviše ih se nalazi u Aziji, a prema najnovijem izvještaju Ujedinjenih nacija, indonezijska prijestonica Džakarta preuzela je titulu najvećeg grada na svijetu.

DžAKARTA JE 2018. GODINE BILA TEK NA 33. MJESTU
Grad koji je još 2018. zauzimao tek sredinu ljestvice najvećih urbanih cjelina, danas je narastao na čak 42 miliona stanovnika i time preuzeo titulu najveće metropole na svijetu. Tim je rezultatom Džakarta svrgnula Tokio, koji je decenijama uvjerljivo držao prvo mjesto. Stručnjaci za urbanizam ističu da se radi o gradu koji daleko nadilazi uobičajene standarde megagrada. Razmjeri Džakarte postali su mjerilo ekstremne urbanizacije, pa ne čudi da se u javnom diskursu često opisuje kao megagrad u više nego jednom smislu te riječi.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, na ovakvu promjenu u vrhu ljestvice uticala je i nova metodologija kojom se jasnije definišu granice gradova i njihovih okolnih urbanih područja. Tek kada je uveden precizniji okvir za određivanje što se sve računa u urbano tkivo, Džakarta je dobila potvrdu stvarnih razmjera svog širenja, piše Time Out. Odmah iza Džakarte nalazi se Daka, glavni grad Bangladeša, koja danas broji približno 36 miliona stanovnika, dok je Tokio pao na treće mjesto. Među deset najvećih metropola svijeta našli su se i Nju Delhi, Šangaj, Guangzhou, Kairo, Manila, Kalkuta i Seul.
RAST KOJI DONOSI VELIKE IZAZOVE
Iako ubrzani rast često povezujemo s razvojem i novim mogućnostima, Džakarta pod težinom tolikog broja stanovnika doslovno puca po šavovima. Ova golema metropola svakodnevno se suočava s prenaseljenošću, prometnim kolapsima i infrastrukturom koja jedva prati potrebe stanovništva. Poplave su postale gotovo redovita pojava, a uz stalnu prijetnju potresa one dodatno naglašavaju ranjivost grada.
Najveći alarm ipak izaziva činjenica da se tlo pod Džakartom ubrzano spušta. Pretjerano crpljenje podzemnih voda, na koje se mnogi oslanjaju zbog nedostatka pouzdane opskrbe iz vodovodne mreže, dovelo je do opasnih geoloških promjena. Pojedini dijelovi grada tonu nekoliko centimetara svake godine, a stručnjaci upozoravaju da bi znatni dijelovi Džakarte do sredine vijeka mogli završiti ispod nivoa mora.
ŠTO DONOSI BUDUĆNOST?
Prema dugoročnim procjenama demografa, Džakarta bi već sredinom vijeka mogla izgubiti status najvećeg grada na svijetu. Analize pokazuju da će Daka premašiti brojku od 52 miliona stanovnika i tako preuzeti vrh ljestvice megagradova. U isto vrijeme Tokio se suočava s potpuno suprotnim trendom. Zbog izražene depopulacije i starenja stanovništva, očekuje se da će japanska metropola izgubiti gotovo tri miliona stanovnika, što još jednom potvrđuje razmjere demografske krize koja ozbiljno opterećuje Japan.

