Počeo je post, vrijeme kada treba da se uzdržimo masne hrane kao i misli, djela i svega što nije primjereno tokom posta. Ipak, osim dužih postova, Crkva određuje i jednodnevne postove odnosno srijedu i petak. Ova dva dana su poznata i kao oni kada bi valjalo da se uzdržimo svega prethodno navedenog.
Da li je i koliki grijeh ako domaćini slave mrsnu slavu ako ona „padne“ u neki od ova dva posna dana? Na ovo i mnogo druga pitanja u vezi sa mrsnom slavom na posni dan odgovara naš dobro poznati sagovornik – diplomirani psiholog i teolog Darko Nikolić.
– Najpre želim da pojasnim da ni srijeda ni petak nisu tek tako izabrani dani za jednodnevne postove u Crkvi. To su dani kada se opominjemo Judinog izdajstva, a zatim i Hristovo raspeća. Post u ove dane jeste radi stalne opomene da ne činimo i danas bližnjima grešku koju je Juda napravio i da svojim postupcima ne „razapinjemo“ Hrista i danas – objašnjava naš sagovornik i dodaje:
– Svaki naš grijeh jeste nov šamar, nov udarac, novo šibanje koje je Gospod trpeo prije samog raspeća. Zbog toga treba da se trudimo da to ne činimo, pa i kada je priprema slave u pitanju. Zapravo, ne možemo reći da postoje „mrsne“ i „posne“ slave, ona se proslavlja u skladu sa danom u koji padne, osim slava koje su uvijek u toku trapave nedjelje (nedjelje kada se ne posti) kao što je Sveti Stefan ili slava koje su uvijek u toku posta, kao što je Sveti Nikola. Tako da svaka slava koja bude u srijedu i petak, po pravilu bi trebalo da bude proslavljena uz posnu trpezu. Takva trpeza onda, uz slavski hljeb, žito, vino i slavsku ikonu, dobija blagosloveni smisao.
Naš sagovornik ističe da su ova dva dana poznata kao posna dana kod svih, ne samo za ljude koji redovno idu u crkvu i to pravilo nije nepoznato. Namjerno neposlušanje prema crkvenim kanonima i pravilima jeste grijeh. Ali ukoliko slavari odluče da prave mrsnu slavu i tokom ova dva dana, da li je potreban blagoslov sveštenika?
– Ukoliko slavari nastave da prave mrsnu trpezu i pored toga što je slava u posne dane, bilo to u višednevnom postu ili mimo postova u srijedu i petak, rade to isključivo svojom voljom i jer je to njihov izbor. Vjerujem da će se rijetko ko odlučiti da se obrati svešteniku za blagoslov da proslavlja slavu mrsnom trpezom, a koja je u posne dane. Na kraju krajeva možda je i bolje pitati kako bi sveštenik mogao da objasni i otkloni sve nedoumice i objasni značaj posta, suštinu slave, da slava treba da pokrene radost, da je slava mjesto sabranja, smisao zajednice u kojoj su potrebni vjera i molitva a ne samo tjelesno ugađanje kroz hranu i piće. Nema savršenih, svi se mi usavršavamo, i nije strašno ne znati i pitati. Složićete se da je od neznanja gore samo poluznanje. Ja sam čvrsto siguran u to da nijedan sveštenik neće dati blagoslov da bilo ko proslavlja slavu mrsnom trpezom u posne dane. Jer podsjetimo se još jednom da slavu suštinski čine slavska ikona, slavski hljeb, žito i vino. Sve drugo su naše mogućnosti. Smatram da najveća raskoš na slavi treba da bude naše gostoljublje i čisto srce.
Diplomirani psiholog i teolog daje odgovor i na pitanje da li sveštenik može uopšte da da nekome blagoslov da ne posti.
– Кada govorimo o tome da li sveštenik može ili ne može nekoga da razriješi posta, odnosno da da blagoslov da neko ne posti u danima kada je Crkva propisala post, ono što je tačno jeste da treba da postoje valjani razlozi da neko bude u potpunosti ili djelimično razrešen posta. Ti valjani razlozi mogu samo da se opravdaju blagoslovom vašeg duhovnog oca, ili nadležnog sveštenika, da vam je zbog nekih posebnosti u vašem životu razriješeno narušavanje posta u srijedu ili petak, ili u dane višednevnih i drugih jednodnevnih postova. Jedan od razloga može biti bolest, ali i svaki drugi razlog koji vaš duhovni otac procijeni kao opterećujući faktor. To se odnosi na lični post vjernika, ne i na blagoslov da se slava proslavlja mrsnom trpezom u postu ili posnim danima.
U našem narodu postoje četiri velika posta: Božićni, Vaskršnji, Petrovski i Gospojinski post. Ako slava „pada“ u ova četiri posta, podrazumijeva se da se sprema posna trpeza, bez obzira na to da li je srijeda ili petak. Naš sagovornik nema dilemu da li to i koliko treba da se praktikuje.
– Svaka slava, kada je u dane nekog od četiri višednevna posta, treba da se posti i tu nema nikakve dilema niti pitanja da li može drugačije. Кada je riječ o Petrovskom ili Apostolskom postu, kao i Gospojinskom postu, podrazumijeva se kao i za Božićni i Vaskršnji post, da je potrebno da se posti. Šta više, interesantno je da, ukoliko praznici Svetih apostola Petra i Pavla i Velika Gospojina padnu u posne dane, tj. srijedu i petak, taj dan se obeležavaju posnom trpezom. Vjerovatno mnogi ne znaju da je Gospojinski post, iako najkraći (traje dvije nedjelje) stroži od Božićnog i Apostolskog posta, te pravoslavni hrišćani zbog velikog poštovanja prema Presvetoj Bogorodici ovaj post poste kao i Veliki post, sve dane na vodi, osim subote i nedjelje kada je dozvoljeno ulje. Jedino se na praznik Preobraženja Gospodnjeg jede riba bez obzira u koji dan nedelje on pao. Zato je najbolje držati se crkvenih pravila, kanona i učenja, savjetovati se sa parohijski sveštenikom ili duhovnim ocem, jer su onda šanse za namernu grešku male. Svi možemo da pogrešimo jer niko nije savršen, ali svakako treba da se popravljamo i da težimo savršenosti jer nas i Gospod poziva na svetost koje nema bez istog takvog života.
Ipak, u našem narodu postoje i izuzeci kada slavska trpeza ne mora biti posna iako je srijeda ili petak. Većina ljudi je čula za trapavu nedelju, a Darko Nikolić nam približava šta to konkretno znači.
– Кako je Crkva odredila dane u koje treba da se posti, tako je isto odredila dane kada je post razrešen. Ti dani se u Crkvi nazivaju trapave nedjelje i one su više puta u toku godine i na taj način se izražava praznični karakter ovih perioda koji obavezno slijede velikim praznicima. Prva trapava nedjelja je na početku godine i to je period između dva velika nepokretna praznika, Božića i Bogojavljenja. U sve dane ovog perioda, osim Кrstovdana kada se posti, dozvoljena je upotreba svih vrsta hrane. Druga trapava nedjelja je Svijetla sedmica i to je period koji traje od Vaskrsa do Tomine nedelje. U ove dane je zabranjen post – objašnjava naš sagovornik.
Prema njegovim riječima, pored toga u cijelom periodu Pedesetnice, dakle od Vaskrsa pa do Duhova zabranjen je strogi post, odnosno post na vodi. U tom periodu srijeda i petak se ne mrse već se u te dane može jesti vino i ulje. Treća trapava nedjelja je Duhovska sedmica koja traje od praznika Duhova do Svih Svetih i u te dane je dozvoljena upotreba svih vrsta jela i ne poste se srijeda i petak.
– U periode razrešenja posta možemo uslovno da ubrojimo i prve tri nedjelje prije početka Velikog Vaskršnjeg posta. U toku ovih sedmica se postepeno pripremamo za Veliki post. To je prve sedmice, koja se zove nedjelja bludnoga sina, i te nedjelje se ne posti. Druge, mesopusne sedmice, mrsimo svim danima osim srijede i petka i na kraju ove druge nedjelje prestajemo da jedemo meso i ne upotrebljavamo ga više sve do Vaskrsa. Treća, siropusna nedjelja, je pripremnog karaktera i u te dane zabranjeno je jedenje mesa, ali se ne poste srijeda i petak i može se jesti sve osim mesa. Sve su ovo pripremne nedjelje kako bismo se lakše pripremili za Veliki post i duhom i tijelom. Inače, sve trapave nedjelje, svi jednodnevni i višednevni postovi, nalaze se na kraju crkvenog kalendara sa tačnim datumima za tekuću godinu, tako da čovjek uvijek može da se podsjeti i bude siguran da neće napraviti grešku – kaže.
Za kraj razgovora naš sagovornik je istakao jednu jako veliku stvar kao i riječi Svetog Jovana Zlatoustog.
– Pročitajte ih, i vratite se na njih opet kad god se budete zapitali zašto postim i jesam li na pravom putu. A one glase:
Ne govori mi – toliko dana sam postio, nisam jeo ovo ili ono, nisam pio vino, išao sam u gruboj haljini, nego nam kaži da li si ti od gnevnog postao tih, od žestokoga dobrosklon. Ako si ti ispunjen zlobom, zašto si tijelo mučio? Ako je u tebi zavist i ljubav prema sticanju, da li je od koristi što si pio vodu?
Zato, vidimo da samo odricanje od hrane nije smisao posta ali isto tako neka nam ne bude izgovor za to što ne postimo da grijeh ne ulazi na usta već neka nam hrana i post budu sredstvo za dostizanja ovih vrlina radi promjene cjelokupnog sebe, radi vježbanja duha, da čovjek, najprije pred samim sobom, a onda i pred Bogom, pokaže da je njegova volja jača od njegovih prohteva – jasan je diplomirani psiholog i teolog Darko Nikolić.
(Ona.rs)
