U pripovjetci Milovana Glišića govori se o tome da je u selu Zarožju u opštini Bajina Bašta postojao vampir koji je noću ubijao ljude u vodenici.

“Tada je u Zarožju, podaleko od sela, na rijeci, bila, u nekoj grdnoj guduri, vodenica, seoska. Tu su Zarožani kad su god bili gladni, mljeli žito te se hranili hljebom. Ali, za čudo božje – nije se mogao nijedan vodeničar održati u toj vodenici! Omrkne zdrav i čitav, a osvane mrtav, sa crvenom masnicom oko vrata, kao da je gajtanom udavljen. To se čudo raščulo nadaleko i već se niko živi nije smio najmiti da bude vodeničar. Ima nekoliko nedjelja kako se Zaroćani muče i petljaju sa samom vodenicom, meljući pomalo danju”, piše u priči čuvenog Milovana Glišića.

A onda se pojavio hrabri Strahinja koji je na prevaru izvukao ime od vampira pa sa ostalim mještanima pronašao njegov grob u „krivoj jaruzi pod račvastim brijestom”. Crni konj, glogov konac, voda adžijazma… ispoštovani su svi rituali pa se Savanović više nije pojavljivao.

“Pop očita nešto nad vampirom, pa ga onda odmah zakopaše. Na grob natrpaše kamenje, klada i svakojaka trnja, najviše glogova.

Jedva u sami sumrak vratiše se Zarožani svojim kućama, radosni što su našli vampira Savu i zavarčili ga tako. Istina, utekao im je leptirak, ali ne mari. To ne može matorim ljudima nauditi…

Onaj leptirak dugo je, kažu, još morio malu djecu po Zarožju i po Ovčini, pa je i njega nestalo.

I dan danji pričaju starci i babe o Živanu Dušmanu, o Strahinji, o Savi Savanoviću i o zaroškoj vodenici, i kunu se svim čudima na svijetu da je sve tako bilo i da su im stari tako kazivali”, piše u priči.

Kako je nastala pripovjetka o Savi Savanoviću? Oni koji poznaju Glišićevu prozu kažu da je književnik inspiraciju pronalazio u narodnoj tradiciji, vjerovanjima i pričama iz rodnog kraja, a roditelji su mu bili iz sela u opštini Bajina Bašta – Godačeva i Gornje Košlje, koja se nalaze u blizini Zarožja.

Ova mjesta je Milovan Glišić često obilazio, a iz jednog od njih potiče priča o vampiru Milisavu koji je vodio borbu sa mještanima, dvije godine prije nego što se pisac rodio.

Mit o Savi Savanoviću nadmašio je ovu priču, i danas neki veruju da prvi srpski vampir živi u staroj vodenici koja je radila do pedesetih godina prošlog vijeka, a kada se jednom prilikom urušila, nastao je strah među mještanima da će Sava potražiti drugo utočište.

“Sava je sad beskućnik i traži novo utočište. Možda namjerava da nas sve kazni zbog našeg nemara, dopustili smo da se vodenica sruši”, rekao je Miodrag Vujetić, odbornik MZ Zarožje u SO Bajina Bašta 2021. pisale su Novosti.

Savanović je postao svojevrsna turistička atrakcija valjevskog kraja, kao i njegova stara vodenica.

Šta se desi kada danas posjetite čuvenu vodenicu

To mjesto s vremena na vrijeme obilaze i novinarske ekipe ne bi li provjerile šta se dogodi kada uđete u “kuću” prvog srpskog vampira koja je prije nekoliko godina obnovljena.

” Kruže opasne priče ovdje u selu Žarožje. Dole u dnu ima vodenica, tu je živeo Sava Savanović. Mnogi su išli da melju tu u vodenicu i naletali su na njega. On je dole, hoda, narod se plaši. Ja sam nabavio malog vuka, ne smijem da idem dole i dan danas se plašim”, rekao je mještanin ovog sela 2021. za Informer, dok je jedna žena uzviknula: “Idete goloruki? Svi idu dole i obavezno nose glogov kolac, krst od ljeske i bijeli luk. Ne smijemo ništa da vam pričamo, onda nećete otići dole”.

U vodenici na rijeci Rogačici tog dana nije bilo ni traga ni glasa od Save Savanovića koji čak ima i stranicu na Fejsbuku.

I britanski “San” pisao o Savi Savanoviću

Mještani su 2012. kroz šalu ispričali da im je čak ovaj vampir poslao pismo sa onog svijeta, u kojem im je poručio:

„Vidim da odavno ne sejete kukuruz, ovas i pšenicu, a zapustili ste i moju vodenicu. Otkako ste me u grobu glogovim kocem probili, put za Valjevo ste dobili i ništa više, doduše dobijate i podosta kiše. Oko moje iz groba često na „kmeta“ Miju migne, jer želim da mi se spomenik digne.

Iskoristite mene i moje ime da se turizam stvara, to će vam donijeti puno para. Pazite dobro, Zarožani, ako se nećete turizmom baviti, moja leptirica opet će vas daviti. Krenite na posao, ne sjedite u kafani do ponoći, jer bih vam mogao kao nekad, zavrat doći. Nemojte misliti da je ovo šala. Nije, to je istina prava”, pisale su Novosti.

Sava Savanović bio je tema i britanskog “Sana”, a u Zarožje se bio uputio i Džejkob Reznek, dopisnik iz Istanbula američkog magazina „Ju-Es tudej“ i radija “Frans internasional”.

“Američkom novinaru rekao sam da je Sava Savanović, zapravo, marketinški trik, neka vrsta srpskog, uslovno rečeno, Betmena ili Supermena, koji je osmišljen za jednokratnu upotrebu, kao promoter klastera „Valjevo za vas“, na Sajmu turizma. Drugi marketinški trik osmislili su potom Bajinobaštani, rekavši da su im Valjevci ukrali Savu Savanovića. Tu krađu su, čak, htjeli i policiji da prijave”, rekao je Vladimir Krivošejev, direktor Narodnog muzeja u Valjevu.

Ali mit živi. I uvek kada se pomenu Sava Savanović i njegova vodenica, zavlada strah. Ko zna šta ćemo još saznati…