IMA NAS JOŠ SRBA U LICI – ŽIVIH! – Reporter „TD portal“-a u ličkom selu Gornja Ploča

Naselje Ploču čine zaseoci Gornja i Donja Ploča, a ranije i Mala Ploča (današnje Tušice). Zamišljena granica između Gornje i Donje Ploče je vrelo Miljkovića. Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Ličkog polja. Prostire se na oko 50 km² i u dužini oko 10 km, a nalazi se na oko 600 metara nad morem. Na istoku graniči sa selom Vranik, na jugu sa Ličkim poljem, na zapadu sa selom Mogorić, a na sjeveru sa Ličkim sredogorjem. Pruža se u podnožju brda: Debeljače, Gostuše, Pločanskog klanca, Gakuše, Međedovače (Međedače), Jusipovače (Ljuspovače), Lipaća, brda Savcanova i obronaka Ličkog sredogorja. Na jugoistočnom – rubnom dijelu Ploče, između Debeljače i Gostuše, leži ravnica Bjelopolje.

Kroz Gornju Ploču prolazi državni put D522. D522 je državni put u Lici, koji povezuje auto-put A1 od petlje Gornja Ploča do Udbine (državni put D1). Dužina puta iznosi 13,2 km.

Za razliku od nekih sela u Lici, Ploča ne oskudjeva sa vodom. U Gornjoj Ploči iz planinskog jezera, podno Pločanskog klanca, izvire rijeka Jadova, najveća pritoka rijeke Like. Rijeka Jadova povezuje Ploču sa selima: Mogorić, Pavlovac Vrebački, Zavođe, Vrebac i Barlete, a kod Kulice utiče u rijeku Liku. Prema narodnom predanju ova rijeka se u dalekoj prošlosti zvala Milava. Pločani i mještani sela kroz koja proteče, često je zovu Jaruga. Osim Jadove Ploča ima i veći broj vrela i bunara, sa živom vodom, koja nikad ne presušuju. U Ploči se nalazi još i vrelo Miljković i vrelo Popović.

Pećina u kamenolomu Debeljača nalazi se u Gornjoj Ploči, 5 km sjeverno od naselja Lovinac na istoimenom uzvišenju koje je sastavni dio Ličkog sredogorja. Kamen se na njegovim južnim padinama eksploatisao od 2002. do 2004. godine za potrebe izgradnje auto-puta Zagreb-Split. U tom je razdoblju miniranjem urušen strop dijela pećinskog kanala i otvoren jamski ulaz u pećinu dimenzija 20 x 10 m. U maju 2004. godine počelo se sa istraživanjem pećine. Do sada je istraženo i topografski snimljeno 908 m pećinskih kanala koji dopiru do dubine od 66,5 m čime se ova pećina ubraja u srednje duge speleološke objekte. Nedaleko od ulaza u glavnu pećinu u smjeru sjeveroistok nalazi se mala pećina. Na temelju njenog položaja i speleomorfoloških karakteristika može se zaključiti da su one dio istog pećinskog sistema.

U Ploči je sjedište istoimene parohije Srpske pravoslavne crkve. Parohija Ploča pripada Arhijerejskom namjesništvu ličkom u sastavu Eparhije Gornjokarlovačke a čine je Gornja i Donja Ploča.

U Ploči je postojao hram Srpske pravoslavne crkve posvećen Sošestviju Svetog Duha izgrađen 1719. godine. Crkva je do temelja srušena 1949. Nakon drugog svjetskog rata, crkvu su srušili komunisti.

Slava sela je Silazak Svetog Duha na apostole Pedesetnica – Trojice ili u narodu Duhovi, koji se svetkuju tri dana. Padaju u pedeseti dan ili u sedmu nedelju po Vaskrsu. Pločani slave drugi dan – Duhovski ponedeljak.

Po zvaničnom popisu iz 1768. godine u Ličkoj regimenti, prema kom se selo Ploča samostalno iskazuje, imala je 75 kuća. Ploča se i dalje širi do kraja XVIII i tokom čitavog XIX vijeka. Slijedeći zvanični popisi, ali ovog puta i broja kuća i naroda u Karlovačkom Vladičanstvu, izvršeni su godine 1800. i 1880. Godine 1800. Ploča je imala 100 kuća i 1.160 stanovnika, a godine 1880. imala je već 240 kuća i 2.309 stanovnika. Upoređujući, jasno se vidi da je za 80 godina broj kuća i stanovnika udvostručen. Prema Topografiji Karlovačke Vojne krajine iz godine 1835. stoji da je Ploča, „veliko grkonesjedinjeno parohijsko selo“, odnosno srpsko selo sa 144 kuće i 1.195 stanovnika.

Po podacima Mitropolije Karlovačke od 1905. godine, selo Ploča, sa selima Mala Ploča i Kik, imala je političku (upravnu) opštinu u Lovincu. Srpskih domova je bilo 390, a Srba pravoslavne vjere bilo je 3.019. Uoči Drugog svjetskog rata Ploča je bila veliko srpsko-pravoslavno selo, sa oko 285 domaćinstava i oko 1.700 stanovnika.

Pločanska prezimena sa krsnim slavama:

Banjeglav – slave Sv. Aranđela

Batinić – slave Sv. Nikolu

Budimlija – slave Sv. kralja Stefana Dečanskog

Vukobratović – slave Đurđevdan

Gajić – slave Đurđevdan

Dešić – slave Sv. Kozma i Damjan – Vračevi

Draganić – slave Đurđevdan

Dukić – slave Đurđevdan

Đukić – slave Sv. Kozma i Damjan – Vračevi

Kljajić – slave Đurđevdan (znamenite ličnosti: Mirko Kljajić)

Lazić – slave Lazarevu subotu

Malinović – slave Sv. Nikolu

Miljković – slave Sv. Aranđela

Orlović – slave Sv. Jovana

Pavlica – slave Sv. Jovana (znamenite ličnosti: Dobrivoje Pavlica)

Pavlović – slave Đurđevdan

Petković – slave Sv. Stefana

Popović – slave Sv. Jovana

Radeka – slave Sv. Stefana

Ćalić – slave Petrovdan

Ćuruvija – slave Sv. Jovana

Čuturilo – slave Sv. Nikolu

Štulić – slave Sv. Kozma i Damjan – Vračevi

Postojali su nadimci za pojedine porodice, odnosno prezimena u Ploči. Daje se pregled prezimena i njihovih nadimaka: Banjeglavi – Kalaiši, Budimlije – Kupusine, Vukobratovići – Čočići, Kebići, Gajići – Buvači, Dukići – Banote, Galamići, Đukići – Kutlače, Kljajići – Arari, Bljuteše, Šojmani, Žutije, Miljkovići – Keljote, Kijačići, Orlovići – Brdari, Dolari, Rukačari, Ćuće, Karegići, Škorići, Pavlice – Bakrači, Cote, Popovići – Frdekteri, Ćalići – Mage, Čuturile – Glavani, Kopači, Rabate, Štulići – Krgaći.

Znamenite ličnosti

Ilija Ajduković (Ploča, Lika, 31. jul 1905 — Vagan kod Lovinca, Lika, 21. april 1941), sveštenik Srpske pravoslavne crkve, mučenički postradao od ustaša