Na hrvatskim grobljima i danas ima grobova i grobnica pripadnika „agresorskih vojnih i paravojnih postrojbi“ zaostalih iz vremena kada su dijelovi hrvatskog državnog teritorija više godina bili „pod okupacijom srpskih agresora“, a koji vrijeđaju osjećaje hrvatskih građana.
Jedan je od najpoznatijih onaj Vukašinu Šoškočaninu, vođi pobunjenih Srba koji je odgovoran za smrt 12 hrvatskih policajaca u Borovu naselju, u maju 1991.
Spomenik u Vukovaru – 4Foto: DNEVNIK.hr
U roku 30 dana od dana stupanja na snagu novog zakona sva bi se postojeća oprema grobnog mjesta i spomen-obilježja koji nisu u skladu s njegovim odredbama morali ukloniti.
Spomenici napisani ćirilicom koji ne vrijeđaju moralne i nacionalne osjećaje građana neće se uklanjati, ali oni koji vrijeđaju, nezavisno o tome jesu li napisani ćirilicom ili latinicom, bit će uklonjeni, nedvosmisleno je poručio Vladin predstavnik u saborskoj raspravi o zakonu.
Spomenik u Vukovaru – 3Foto: DNEVNIK.hr
Novi zakon o grobljima na snagu bi trebao stupiti vrlo skoro, osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.
Njime će prvi put biti uređen i status memorijalnih groblja za stradale u Domovinskom ratu, a upravljanje njima bit će povjereno Ministarstvu hrvatskih branitelja.
Uređuje se i prosipanje pepela pokojnika, praksa sve prisutnija u hrvatskoj stvarnosti. Način i mjesto za prosipanje pepela propisat će jedinica lokalne samouprave.
Sabor bi u srijedu trebao izmijeniti Zakon o komasaciji poljoprivrednog zemljišta kako bi se riješila njegova rascjepkanost, a sama komasacija ubrzala lakšim dobivanjem suglasnosti vlasnika.
Umjesto suglasnosti od najmanje 50 posto plus jednog vlasnika zemljišta, bit će dovoljna suglasnost najmanje pet posto vlasnika, a umjesto da u njihovu vlasništvu bude najmanje 67 posto površine obuhvaćene komasacijom, bit će dovoljno da u vlasništvu bude najmanje deset posto zemljišta.
Ministarstvo poljoprivrede moći će samostalno provesti komasaciju na određenoj površini u interesu države, bez suglasnosti vlasnika zemljišta, ako je više od polovice zemljišta u vlasništvu države.
Prije odlaska na dvosedmičnu pauzu, uoči lokalnih izbora, Sabor bi, na njen zahtjev, trebao razriješiti predsjednicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa Aleksandru Jozić Ileković.
Ona je razrješenje zatražila zbog problema u radu Povjerenstva, navodeći da su neki članovi svojim postupcima podrivali rad tog tijela.