Hrvata u Tuzli sve manje, politika im nije naklonjena (VIDEO)

Hrvata u Tuzli je sve manje, pokazuju to najbolje pusta sela oko Tuzle koja smo posjetili u proteklih nekoliko dana.

Po popisu iz 2013. godine u gradu soli je bilo 15.396 Hrvata, danas po procjenama onih koji se bave problemom odlaska Hrvata iz Tuzle, nema ni polovina od tog broja.

U naselju Gornja Obodnica prije rata živjelo je 1.200 stanovnika Hrvatske nacionalnosti, danas manje od dvije stotine. Odlazak u zemlje Evrope ključni je razlog enormno smanjenog broja stanovnika. Ovdje je ostao živjeti Ilija Stojak, bavi se poljoprivredom i jedan je od većih uzgajivača svinja.

– Imam trenutno 16 krmača rasplodnih, sva nerasta i imam prasad, bavim se proizvodnjom mesa. Imam i preradu voća, imam dvije sušare po 350-400 kilograma, sušim razno voće, šljive. Sušili smo i vrganj, priča nam Ilija.

Iz Gornje Obodnice se u periodu od kraja rata do danas odselilo više od 1.000 stanovnika. Ovdje, po Stojakovim riječima, nemaju osnovne uslove za život.

– Teško je ovdje raditi, loši su resursi, nema vode, loša je komunikacija, u zimskom periodu često nestaje struje, vode nema dovoljnih količina da bi se čovjek bavio ozbiljno nekom proizvodnjom, dodao je.

Ovo naselje nema gradsku vodu, odnosno vodovodna mreža nikada nije došla u ovo selo na obroncima Majevice.

Niz je problema i u drugim selima sa hrvatskim stanovništvom. Bukinje je mjesna zajednica iz koje su u proteklih nekoliko godina odselile desetine porodica.

– Bukinje su nekada meni izgledale kao Romanija, izgradnjom hemijske industrije i Termoelektrane, to je sada nepoželjno mjesto za živjeti, kaže Janja Vasilić iz Bukinja.

Većina stanovnika ovog prigradskog naselja odselila je u evropske zemlje, priča Janja.

– Bukinje su prazne, ja to mogu reći. Kuća ispod mene bilo je dvoje djece, jedan je u Puli, kuća ispod sin je u Njemačkoj, treća kuća kćerka im je u Austriji, tamo preko potoka djeca su u Italiji, navela je.

Italija, Austrija i Njemačka države su gdje je i Hrvata iz naselja Kiseljak ima više nego u samom Kiseljaku.

– Ljudi nemaju posla, to je glavni razlog. Oni koji imaju posao njima su okidač neke sitnice. Nemamo puteve, a skupe su nam registracije. Auta nam ode, vidjeli ste put Husino- Kiseljak koji je katastrofalan, nemamo rasvjetu kako treba, nemamo normalnog interneta da se makar čujemo sa svojim bližnjima u inostranstvu, kaže Danijel Marković iz Kiseljaka.

Župnik župe Dragunja Marinko Mrkonjić kaže kako je u selima oko Tuzle odlazak stanovništva krenuo 2000. godine, a intenzivnije nakon ulaska Hrvatske u EU i mogućnosti bezviznog ulaska u Evropu. Međutim, smatra on, ljudi odlaze jer im ovdje nije dobro.

– Nevjerovatno je da ljudi u 21. vijeku nemaju pitku vodu, da vodu moraju kupovati i za piće i za stoku. Zimi moraju sakupljati novac i platiti da im se očisti snijeg do njihovih kuća, istakao je.

Svi naši sagovornici smatraju da politika nije naklonjena hrvatskom stanovništvu kako u Tuzli, tako i u TK.

Da li je razlog odlaska Hrvata iz okoline Tuzle, loša putna infrastruktura, nezaposlenost, voda ili sve skupa, najbolje znaju oni koji u zemljama EU nemaju ovih problema, a u Dragunju, Bukinje, Kiseljak i Obodnicu dolaze samo za praznike, svadbe i sahrane.