Poznati filozof, intelektualac i kulturni teoretičar Boris Buden u razgovoru za N1 BiH upozorio je na probleme ponovne militarizacije Europe i položaja Hrvatske u tom procesu. Upozorio je da se država nalazi na ivici demografske tačke bez povratka
Buden, koji posljednjih decenija djeluje u međunarodnoj akademskoj zajednici, ali u analizama redovno tematizira razvoj postjugoslavenskih društava, ističe da se Hrvatska nalazi u dubokoj demografskoj i političkoj krizi koju političke elite sistemski zanemaruju.
Globalni odnosi moći
Govoreći o globalnim odnosima moći, Buden uspoređuje SAD, Kinu, Rusiju i Europu, naglašavajući da se Zapad ponovno naoružava, dok razlike u moći ostaju veoma asimetrične. U tom kontekstu Hrvatska, kaže, bez rasprave slijedi evropske trendove.
“Amerika ima 1,5 biliona dolara godišnjeg vojnog budžeta. A u principu joj vojska ni ne treba. Evropa se naoružava i Hrvatska je spremno prihvatila taj proces”, rekao je Buden gostujući u emisiji Izvan okvira na N1.
Njegove kritike posebno su usmjerene na nabavku gotovo pedeset tenkova Leopard, po cijeni koja doseže i do 30 miliona evra po komadu.
Prioriteti male države
Prema njemu, to otvara pitanje prioriteta jedne male države koja se već decenijama nosi s iseljavanjem, starenjem stanovništva i urušenom infrastrukturom.
“Za jedan tenk moglo bi se izgraditi 800 potpuno novih vrtićkih mjesta po njemačkim standardima”, rekao je, dodavši da bi se za ukupnu cijenu svih tenkova mogli izgraditi vrtići za svu novorođenu djecu u Hrvatskoj u jednoj godini, te svakom novom bračnom paru isplatiti 50 hiljada evra kao posticaj za početak života.
Buden naglašava povezanost obrambene potrošnje i demografskog sloma. “Kupujemo tenkove koji u Ukrajini ničemu ne služe”, dodao je Buden, ističući da savremeni ratovi pokazuju kako tenkovi imaju ograničenu upotrebljivost: “Ti tenkovi u Ukrajini nemaju nikakvu ulogu. Ne izvode se iz skloništa jer bi odmah bili uništeni”, kazao je.
Na rubu točke bez povratka
Buden, koji je od 1990-ih kritički pratio političke transformacije u Hrvatskoj, upozorava da se država nalazi na ivici demografske tačke bez povratka:
“U drugoj polovini vijeka 60% Hrvata bit će starije od 65 godina. Političke elite nemaju viziju za sljedeće dvije generacije”.
U Hrvatskoj, kaže, demografske politike uglavnom ostaju deklarativne, dok stvarni problemi ostaju neadresirani. “Ova djeca koja se sada rađaju – to su zadnje Hrvatice i Hrvati. Neće ih biti više”, smatra on.
Poznavatelj jugoistočne Europe
Boris Buden (Garešnica, 1958.) hrvatski je filozof, esejist i kulturni teoretičar koji je početkom 1990-ih postao jedno od ključnih imena domaće kritičke scene kao urednik zagrebačkog časopisa Arkzin, medija antiratnog i alternativnog pokreta.
Iako danas djeluje u inostranstvu, Budenova intelektualna formacija, rani radovi i dugogodišnje bavljenje tranzicijom i postjugoslavenskim prostorom čine njegove analize posebno relevantnima za regiju jugoistočne Europe.
Telegram.hr
