default
Republika Srpska zakonski uređuje novu energetsku djelatnost – skladištenje električne energije, što bi trebalo doprinijeti stabilnijem elektroenergetskom sistemu i boljem iskorištavanju obnovljivih izvora energije. Prema informacijama do kojih je došao TD portal prvi takav sistem će se graditi u Gornjem Zabrđu kod Ugljevika. i to na 8.000 metara kvadratnih sa mogućnošću još većeg proširenja.
Piše: D.Todorović
Pred nama je vrijeme brzog rasta industrijskog skladištenja energije, jer se zemlje širom svijeta prebacuju na obnovljive izvore energije koji postepeno zamjenjuju fosilna goriva. Jedna od opcija za skladištenje su baterije odnosno akumulatori.
Do 2024. godine, procvat globalnog tržišta skladištenja energije doveo je do postepenog prepoznavanja kritične vrijednosti sistema za skladištenje energije u baterijama na raznim tržištima, posebno na tržištu solarne energije, koje je postepeno postalo važan dio mreže. Zbog isprekidane prirode solarne energije, njeno snabdijevanje je nestabilno, a sistemi za skladištenje energije u baterijama su u stanju da obezbijede regulaciju frekvencije, čime se efikasno balansira rad mreže. U budućnosti će uređaji za skladištenje energije igrati još važniju ulogu u obezbjeđivanju vršnog kapaciteta i odgađanju potrebe za skupim ulaganjima u distribucijske, prenosne i proizvodne objekte.
Uvođenje ove djelatnosti predviđeno je izmjenama Zakona o energetici, kojim bi skladištenje električne energije po prvi put bilo definisano kao posebna energetska aktivnost. Time bi se omogućila izgradnja i rad baterijskih i drugih sistema za pohranu električne energije, što je posebno važno zbog sve većeg broja solarnih elektrana. Gornje Zabrđe je odabrano iz više razloga. Jedan od njih je i veliki broj novoizgrađenih solarnih elektrana na području Zabrđa (više od 30 SE) te Termoelektrana „Ugljevik“ koja se nalazi na području katastarske opštine Zabrđe.
U Srbiji su u postupku priključenja na prenosnu mrežu baterijski sistemi za skladištenje energije instalisane snage 2.021 MW i kapaciteta 5.899 MWh. Reč je o samostalnim baterijama i baterijama koje su pridružene elektranama.
Baterijski sistemi za skladištenje energije su hit širom svijeta, pa i region Jugoistočne Evrope nije izuzetak. Članice Evropske unije iz regiona, poput Bugarske i Rumunije su daleko odmakle, a priključuju im se i Republika Srpska, Crna Gora, Sjeverna Makedonija i Srbija.
Prema riječima Nikole Krunića iz kompanije ICT Solar d.o.o. Banja Luka, ovakva rješenja mogu značajno unaprijediti funkcionisanje elektroenergetskog sistema.
“Svakako će ojačati naš distributivni sistem i smanjiti troškove distribucije u smislu kupovine električne energije na inostranim tržištima kako bi se pokrio manjak struje ili izbalansirala mreža u nekim satima kada je to potrebno. Takođe, ‘skladištari’ energije će moći da prodaju energiju na okolnim tržištima u momentima kada za to postoji potreba”, rekao je Krunić.
On ističe da će zakon posebno značiti proizvođačima električne energije iz obnovljivih izvora. “Zakon će omogućiti proizvođačima struje, koji imaju prvenstveno solarne elektrane u svom portfoliju, da energiju tokom sati kada su cijena i potražnja niske uskladište, a zatim je plasiraju na tržište u satima kada je potražnja za energijom najveća”, pojasnio je Krunić.
Stručnjaci ističu da je regulisanje skladištenja energije važan korak za razvoj modernog energetskog sistema, posebno u kontekstu brze ekspanzije solarnih i drugih obnovljivih izvora energije u regionu.
Za TD portal: Dragoslav Dado Todorović
