Cijena djubriva porasla je za čak 400 posto, a ništa bolja situacija nije ni s gorivom

Stalna poskupljenja

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača Republike Srpske, rekao je za Večernji list kako je jesenja sjetva lani bila skuplja za oko 300 posto, a da je ove godine zbog stalnih poskupljenja taj postotak još i viši.

– Jesenja sjetva je ove godine skuplja od lanjske. Oni koji siju ove će godine sijati veće količine kako bi nadoknadili količinu proizvoda jer se djubrivo gotovo i ne koristi. Mi proizvođači već smo odustali od djubriva. To je za nas imaginarna jedinica jer ga ne možemo priuštiti. S druge strane, ove količine sijemo uglavnom radi sebe, što ne prodamo, može se ostaviti za stočnu hranu jer se od nas sve manje kupuje ovih proizvoda – zaključio je za Večernji list Usorac. Na najvećoj bh. žitnici pod psenicom ove će jeseni biti zasijano oko 14.000 hektara. Ovogodišnja sjetva je, kažu semberski ratari, najskuplja ikad. Cijena djubriva su u posljednjih nekoliko mjeseci porasle za čak 400 posto, a ništa bolja situacija nije ni s gorivom, koje je najveća stavka u proizvodnji. Boško Radić, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača sela Semberije, za FTV je kazao kako su najveći izdaci za đubrivo i naftu.

– Po mom mišljenju, najveći izdatak je vještačko đubrivo, čija je cijena izvan svake pameti. Kupovao sam MAP od 220 konvertibilnih maraka. Nafta je 3,30 – 3,40 maraka, što znači da se svako jutro u sijanju mora točiti 500 konvertibilnih maraka ili čak 1000. Postoji taj regres od 50 feninga po litri, ali većina nas je to potrošila davnih dana – kaže Radić. Radmila Nešković, viša stručna suradnica za ratarstvo i povrtlarstvo u Ministarstvu poljoprivrede RS-a, kazala je kako postoje najave da će posticaji iznositi 500 maraka po hektaru.

– Najave su da će za ovu jesenju sjetvu, tj. sljedeći posticaj iznositi 500 maraka po hektaru. Osim toga, registrirani poljoprivredni proizvođači dobivaju i regresirano gorivo, koje se odnosi na sve površine kojima raspolažu – ne samo za sjetvu pšenice nego i ostalih kultura – ističe Nešković. Ratari su proteklih mjeseci tražili konkretnu pomoć Ministarstva poljoprivrede za štete koje su pretrpjeli zbog suše, ali nadležni nisu imali sluha. Očekuju potporu i za dio troškova jesenje sjetve, o kojoj ovisi hoće li BiH u proljeće imati dovoljno domaćeg hljebnog žita za vlastite potrebe. Proizvođačima su ranije iz Vlade RS-a obećali da će budzet za novu agrarnu godinu biti uvećan s dosadašnjih 75 na 180 miliona konvertibilnih maraka.

– Uzdajući se u to, tražit ćemo razna povećanja, a to se prvenstveno odnosi na regres goriva jer je ono 3,50 konvertibilnih maraka, a mi dobijamo 50 feninga. To su – ne mala, nego simbolična sredstva – naglašava Radić za FTV.

Gašenje proizvodnje

Veliki broj farmera, kažu u semberskim udruženjima, odlučio se na gašenje proizvodnje zbog nerentabilnosti. Proizvodnja je iz godine u godinu sve skuplja, a otkupna cijena proizvoda sve niža.

– Proizvođači koji imaju velike površine i velike posticaje će opstati, a mali koji imaju od pet do dvadeset duluma nemaju budućnost jer je sama politika takva, sistem je takav da oni ne mogu opstati – ocjenjuje Rade Jovičević, predsjednik Udruženja povrtlara Republike Srpske, za FTV.