Zadnji popis BiH stanovništva je bio 2013. Popis stanovništva bi se trebao provoditi svakih 10 godina, ali on nije proveden 2023. jer se političari nisu mogli usaglasiti da li treba ili ne treba u stalne stanovnike računati iseljenike. Iako se već tri godine kasni pripreme za popis još nisu na vidiku. Stručnjaci tvrde da je za pripremu popisa potrebno bar jednu i po godinu. Predviđanja su da on neće biti proveden do 2031. g. Na popis iz 2013. trebalo je čekati 22 godine. jer je to bio prvi popis koji je proveden nakon 1991.
Zašto je popis stanovništva toliko bitan za BiH?
1. Zato što je to temeljni dokument prema kojemu se planira razvoj.
2. Zato što se podjela političke moći radi prema popisu stanovništva.
3. Zato što je provođenje popisa stanovništva među najvažnijim uslovima za ulazak u EU.
Pretpostavke su da se iz BiH od 2013. iselilo oko 600.000 stanovnika BiH, ali se ne zna kojih nacionalnosti. Najveće je pitanje jesu li Bošnjaci još uvijek na oko 51% ili ne. Ako nisu to ruši cijelu koncepciju vlasti koja se temelji na majorizaciji Bošnjaka prema tom postotku.
Ali kod Bošnjaka se pojavljuje problem jer se svi muslimani ne izjašnjavaju kao Bošnjaci. Jedni se izjašnjavaju kao Bošnjaci muslimani, jedni samo kao Muslimani, jedni kao Bosanci itd. Neki Bošnjaci istražuju svoje porijeklo prije nego su prešli na islam pa se vraćaju na hrišćansku vjeru svojih predaka, neki na pravoslavlje, a neki na katoličanstvo itd. pa se mijenja i izjašnjavanje što dodatno unosi konfuziju.
Bosna i Hercegovina je vjerojatno jedina zemlja na svijetu u kojoj ne žive narodi koji u svom imenu ima naziv svoje zemlje. Dok u Njemačkoj žive Nijemci, u Francuskoj Francuzi, u Brazilu Brazilci itd. u Bosni i Hercegovci ne žive Bosanci i Hercegovci jer ne postoji ni bosanska ni hercegovačka nacija. To je službeno samo teritorijalna pripadnost. Kad odu van uobičajeno je da sami sebe zovu Bosancima i Hercegovcima bez obzira jesu li pravoslavne, katoličke ili muslimanske vjere, a tako ih i drugi najčešće oslovljavaju. Iako ne postoji bosanska i hercegovačka nacija raste trend među stanovnicima BiH da se izjašnjavaju kao Bosanci ili Hercegovci. Ali kod popisa stanovništva bi se sve one koji se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati svrstavalo u ostali što nikako ne ide u korist Bošnjacima.
Koje je rješenje? Postoji vrlo jednostavno rješenje: ukidanje popisa stanovništva i uvođenje registra stanovništva što takođe ne paše Bošnjacima jer ne znaju stanje na terenu. To što se narodi BiH ne mogu dogovoriti ni o metodologiji popisa stanovništva znači samo jedno, a to je da će o njima odlučivati neko izvana.
Distrikt Brčko je jedini teritorij u BiH u kojem vlast ne funkcioniše po nacionalnom ključu. On je trebao biti ogledni primjerak za cijelu BiH, ali ta ideja nije zaživjela. Vlast se provodi na temelju rotacije kako bi se izbjegla majorozacija. Sve su veće glasine da taj Distrikt postoji kako se ne bi stvorila prometna žila kucavica na relaciji Brčko – luka Ploče koji je najprirodniji put za privredni rast BiH.
U pravnom smislu, situacija s neprovođenjem popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini je složena jer ne postoji direktna zakonska odredba koja propisuje automatsko kažnjavanje institucija ili pojedinaca zbog samog „kašnjenja“.
Evo ključnih pravnih i praktičnih aspekata:
1. Nedostatak krovnog zakona. Popis iz 2013. proveden je na temelju posebnog zakona koji je vrijedio samo za taj ciklus. Za novi popis potreban je novi zakon koji Parlamentarna skupština BiH još nije usvojila. Bez važećeg zakona koji propisuje tačan datum, tehnički nema „kršenja“ konkretne zakonske obaveze na koju bi se neko mogao pozvati u tužbi.
2. Međunarodni standardi vs. domaće pravo: Iako UN i EU preporučuju popis svakih 10 godina te preporuke nisu pravno obavezujuće za državu u smislu da njihovo kršenje povlači krivičnu odgovornost domaćih političara.
3. Odgovornost institucija: Agencija za statistiku BiH ne može samostalno provesti popis bez odluke Vijeća ministara i usvojenog budžeta. Tužba protiv države zbog „nedjelovanja“ (propusta) teoretski je moguća pred Ustavnim sudom BiH ili Evropskim sudom za ljudska prava, ali bi bilo teško dokazati direktnu štetu pojedincu koja bi proizašla isključivo iz nedostatka statističkih podataka.
4. Političke, a ne pravne sankcije: Glavna „kazna“ za neprovođenje popisa je blokada evropskih integracija. EU zahtijeva tačne podatke za planiranje ekonomske pomoći i pregovore, pa je nepostojanje popisa prepreka koja direktno šteti državi na međunarodnom planu.
Iako je Tužilaštvo BiH 2016. godine istraživalo kašnjenje u objavi rezultata tadašnjeg popisa, do danas niko nije krivično odgovarao niti je bio tužen zbog činjenice da novi popis nije zakazan. Iako se vrijeme u BiH pokušava zacementirati u 2013. godini život ide dalje.
(Za TD portal dopisnik iz Siska Nada Tušak)
